Pregled bibliografske jedinice broj: 1039239
Komunikacija o ratnim iskustvima u obiteljima hrvatskih branitelja - o čemu i zašto (ne) pričamo
Komunikacija o ratnim iskustvima u obiteljima hrvatskih branitelja - o čemu i zašto (ne) pričamo // Psihička trauma - trag koji slijedi generacije: 2. hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem - završni program i knjiga sažetaka.
Opatija, Hrvatska, 2019. str. 37-37 (predavanje, recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1039239 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komunikacija o ratnim iskustvima u obiteljima hrvatskih branitelja - o čemu i zašto (ne) pričamo
(Communication about war experience in family of war veterans - about what and why we (don't) talk)
Autori
Maričić, Jelena ; Jureta, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Psihička trauma - trag koji slijedi generacije: 2. hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem - završni program i knjiga sažetaka.
/ - , 2019, 37-37
Skup
2. hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem: Psihička trauma – trag koji slijedi generacije
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.11.2019. - 09.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
branitelji, trauma, obitelj, komunikacija
(war veterans, trauma, family, communication)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je opisati, na temelju intervjua branitelja, njihovih supruga i djece, komunikaciju o braniteljevom ratnom iskustvu unutar obitelji, odnosno prisutnost te teme u svakodnevnom životu ili u različitim prigodama, te načine komuniciranja o toj temi. U istraživanju su sudjelovali članovi obitelji s područja Zagreba i Lipika. U većini slučajeva, provođeni su intervjui s tri člana iste obitelji, kako bi se upoznale različite perspektive unutar iste obitelji. Svi intervjuirani branitelji imaju dijagnozu PTSP-a, a i dvije supruge/majke imaju status braniteljica. Svi bračni parovi proživjeli su zajedno vrijeme rata ili započeli vezu neposredno nakon rata. Najstarija od intervjuirane djece tijekom rata su bila već u ranoj adolescenciji, dok su najmlađa rođena pet godina nakon njegovog završetka. Pitanja u intervjuu odnosila su se na iskustvo/znanje o ratnom iskustvu, zdravstvene posljedice, obiteljske odnose, odnos okoline i šireg društva te percepciju društva, te naposljetku, na podršku i doživljaj smisla proživljenog iskustva. Branitelji češće navode da ne žele puno pričati sa suprugama, a posebice s djecom o onome što su proživjeli tijekom rata. Supruge i djeca u pravilu percipiraju da znaju više o iskustvu svojih supruga i očeva, u odnosu na percepciju samih branitelja o tome koliko su svojih iskustava podijelili s obitelji. Supruge i djeca u pravilu bi željeli znati više od onoga što znaju, no najčešće ne pitaju, a kao glavni razlog navode da poštuju odluku svoga supruga/oca da ne dijeli s njima traumatične detalje. Povremeno su prisutni i neizravni načini saznavanja, poput čitanja očevih zapisa o njegovom ratnome putu ili prisustvovanja očevu razgovoru s drugim osobama. Komunikacija o ratu unutar obitelji je češća ukoliko se radi o obitelji koja živi ili je živjela na ratom stradalom području, a posebice ukoliko je i supruga bila aktivna sudionica Domovinskog rata. U raspravi su razmatrane moguće posljedice različitih oblika komunikacije ili izbjegavanja komunikacije o ratnim iskustvima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija