Pregled bibliografske jedinice broj: 1039100
Izdvajanje mikroplastike iz okoliša
Izdvajanje mikroplastike iz okoliša // 6. simpozij studenata kemičara (SISK6)
Zagreb, Hrvatska, 2019. str. 46-46 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1039100 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izdvajanje mikroplastike iz okoliša
(Separation of microplastics from the environment)
Autori
Bule, Kristina ; Miloloža, Martina ; Ocelić Bulatović, Vesna ; Kučić Grgić, Dajana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
6. simpozij studenata kemičara (SISK6)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.10.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Mikroplastika ; Separacija ; Okoliš
(Microplastics, Separation, Environment)
Sažetak
Povećanjem standarda i kvalitete života te industrijalizacijom mijenjaju se navike te se povećavaju zahtjevi za proizvodnju i potrošnju plastičnih proizvoda. Mikroplastikom se smatraju čestice veličine manje od 5 mm, a u okolišne sastavnice dospijevaju iz raznih izvora poput industrije, kućanstava, sustava za obradu otpadnih voda, obrađenih izlaznih struja te turizma. S obzirom na navedeno, mikroplastika je pronađena u površinskim, otpadnim vodama, morima, sedimentu, tlu pa čak i u zraku, pitkoj te kupovnoj vodi. Mikroplastika predstavlja problem zbog dugotrajnog zadržavanja u okolišu i razgradnje, mogućnosti bioakumulacije, niske topljivosti u vodi, složenoga sastava, mogućnosti prijenosa hidrofobnih onečišćujućih tvari, mogućnosti ulaska u hranjivi lanac te utjecaja na vodene organizme i ljudsko zdravlje. Najčešće pronađene u okolišu su čestice mikroplastike u obliku fragmenata, peleta i vlakana. Mikroplastika se, nakon uzorkovanja, može izdvojiti iz određenog okolišnog medija odvajanjem prema gustoći otopinom soli, pročistiti kemijskom, enzimatskom ili magnetskom metodom, uz ispiranje, fluidizaciju, flotaciju. Nakon izdvajanja, odnosno pripreme uzorka, mikroplastiku je moguće identificirati vizualnom metodom, skenirajućim elektronskim mikroskopom, FTIR i Raman spektroskopijom te plinskom i tekućinskom kromatografijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo, Interdisciplinarne tehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Metalurški fakultet, Sisak,
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
Profili:
Vesna Ocelić Bulatović
(autor)
Martina Miloloža
(autor)
Kristina Bule Možar
(autor)
Dajana Kučić Grgić
(autor)