Pregled bibliografske jedinice broj: 1038874
Razlike u prikupljanju migracijskih podataka: usporedba Hrvatske i odabranih europskih zemalja
Razlike u prikupljanju migracijskih podataka: usporedba Hrvatske i odabranih europskih zemalja // Migracijske i etničke teme, 35 (2019), 1; 7-32 doi:10.11567/met.35.1.1 (domaća recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 1038874 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razlike u prikupljanju migracijskih podataka: usporedba Hrvatske i odabranih europskih zemalja
(The Differences in Migration Data Collection: A Comparison between Croatia and Selected European Countries)
Autori
Pavić, Dario ; Ivanović, Ida
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 35
(2019), 1;
7-32
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
iseljavanje ; registar stanovništva ; uobičajeno prebivalište ; Hrvatska ; migracijski tok
(emigration ; population register ; usual residence ; Croatia ; migration flow)
Sažetak
Iseljavanje iz Republike Hrvatske u razdoblju nakon pristupanja Europskoj uniji u središtu je interesa istraživača i javnosti, no točan broj iseljenika teško je utvrditi pomoću statističkih podataka o odjavama prebivališta u Republici Hrvatskoj. U ovom radu analiziraju se metode prikupljanja podataka o migracijskim tokovima u Hrvatskoj i šest europskih zemalja (Austrija, Irska, Italija, Njemačka, Norveška i Švedska), s posebnom pažnjom prema rokovima propisanima za prijavu uobičajenog prebivališta u pojedinoj zemlji. Isto tako uspoređuju se i brojevi iseljenih iz Hrvatske prema podacima Državnog zavoda za statistiku s podacima o useljenicima iz Hrvatske u spomenute zemlje. Postoje razlike u popisivanju migrantskih događaja među zemljama, a napose u Hrvatskoj, gdje nije jasan rok odjave kod dugotrajnijih boravaka u inozemstvu. Isto tako, utvrđeno je da je u velikom broju slučajeva broj prijavljenih hrvatskih državljana veći od broja iseljenih prema hrvatskim podacima. Iseljenici često nemaju poticaja odjaviti se iz Hrvatske zbog straha od gubitka stečenih socijalnih prava i nesigurnosti u vezi s duljinom boravka u inozemstvu. Broj prijavljenih hrvatskih građana u europskim zemljama veći je i zbog kraćeg roka obvezne prijave i jačih poticaja da se to učini. Nužno je usklađivanje hrvatskog sustava vođenja statistika s europskim praksama i uvođenje obuhvatnog registra stanovništva Republike Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Demografija
