Pregled bibliografske jedinice broj: 1038834
Doživljaj zajednice i odnos prema kulturnoj baštini iz perspektive dviju etničkih skupina: primjer općine Vojnić
Doživljaj zajednice i odnos prema kulturnoj baštini iz perspektive dviju etničkih skupina: primjer općine Vojnić // Migracijske i etničke teme, 35 (2019), 1; 55-88 doi:10.11567/met.35.1.3 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1038834 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doživljaj zajednice i odnos prema kulturnoj
baštini iz perspektive dviju etničkih skupina:
primjer općine Vojnić
(Perception of Community and Relationship to
Cultural Heritage from the Perspective of Two
Ethnic Groups: The Example of the Vojnić
Municipality)
Autori
Oparnica, Natalija ; Opačić, Ana
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 35
(2019), 1;
55-88
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
doživljaj zajednice ; kulturna baština ; valorizacija baštine ; identitet zajednice ; razvoj zajednice
(sense of community ; cultural heritage ; heritage valorisation ; community identity ; community development)
Sažetak
Temelj rada su koncepti doživljaj zajednice i valorizacija kulturne baštine na primjeru multietničke općine Vojnić s kulturnom baštinom na Petrovoj gori od umjetničke i povijesne važnosti. Kulturna baština omogućuje jačanje lokalnog identiteta, a time i doživljaj zajednice, kao most između prošlosti zajednice i sadašnjih iskustava. U dinamici baštine i identiteta stanovnici imaju važnu ulogu svojim odnosom prema baštini. Istraživanjem smo željeli utvrditi razlike među ispitanicima u doživljaju zajednice i valorizaciji kulturne baštine Petrove gore s obzirom na sociodemografske karakteristike ispitanika te utvrditi povezanost dimenzija doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. U anketnom istraživanju sudjelovalo je sto ispitanika. Rezultati pokazuju niže procjene doživljaja zajednice u odnosu na valorizaciju baštine. U doživljaju zajednice nema razlika po spolu ni povezanosti s duljinom stanovanja u zajednici. Mlađi stanovnici pozitivniji su prema lokalnom vodstvu i rješavanju problema, a obrazovaniji su pozitivniji prema utjecaju zajednice na pojedinca i okruženje. Hrvati u odnosu na Srbe više prepoznaju identitet zajednice te višim procjenjuju utjecaj na okruženje, ali imaju manje kontakta s članovima zajednice. Doseljeni stanovnici imaju snažniji doživljaj zajednice, više vide identitet zajednice te su pozitivniji prema utjecaju zajednice i njezinu vodstvu i rješavanju problema. Stanovnici daju visoke procjene valorizacije baštine. Žene obilaze lokalitete češće, a nema povezanosti s dobi ni s duljinom stanovanja. Srbi imaju višu razinu valorizacije baštine u odnosu na Hrvate, a iste razlike uočavaju se između domicilnih i doseljenih stanovnika. Postoji povezanost između doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. Rezultati upućuju na nedovoljnu integriranost baštine u konstrukciju lokalnog identiteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CEEAS – Central & Eastern European Academic Source
- DOAJ – Directory of Open Access Journals
- ERIH PLUS – European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences
- International Bibliography of the Social Sciences
- Linguistics and Language Behaviour Abstracts
- Political Science Complete
- SocINDEX with Full Text
- ProQuest Social Science Premium Collection