Pregled bibliografske jedinice broj: 1038681
Objektivno izvještavanje i krizno komuniciranje kao društveno odgovorno ponašanje. Studija slučaja: Glas Koncila o "Hercegovačkom slučaju" 1968. - 1971. godine
Objektivno izvještavanje i krizno komuniciranje kao društveno odgovorno ponašanje. Studija slučaja: Glas Koncila o "Hercegovačkom slučaju" 1968. - 1971. godine // South Eastern European journal of communication, 1 (2019), 2; 7-15 doi:http://orcid.org/0000-0002-2143-8728 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1038681 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Objektivno izvještavanje i krizno komuniciranje
kao društveno odgovorno ponašanje. Studija
slučaja: Glas Koncila o "Hercegovačkom slučaju"
1968. - 1971. godine
(Objective Reporting and Crisis Communication as
Socially Responsible Behaviour. Case Study: Glas
Koncila on "The Herzegovina Case" from 1988 till
1971)
Autori
Mikić, Anto
Izvornik
South Eastern European journal of communication (2712-0430) 1
(2019), 2;
7-15
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Katolička crkva ; Glas Koncila ;
(the Catholic Church ; Glas Koncila ;)
Sažetak
U godinama nakon održavanja Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.) život Katoličke Crkve u svijetu, pa tako i na području tadašnje Jugoslavije, bio je obilježen i brojnim napetostima i sukobima između predstavnika crkvene hijerarhije te pojedinih svećeničkih i vjerničkih krugova. Od kraja 1967. i početka 1968. katolički list Glas Koncila o tim tzv. „slučajevima“ sve je češće i otvorenije izvještavao: najprije o onima u zemljama zapadne Europe, a od kraja 1968. – upravo s tzv. „Hercegovačkim slučajem“ – počeo je otvoreno pisati i o slučajevima u domaćoj Crkvi, odnosno u Crkvi u hrvatskome narodu (Đakovački, Riječki, Zadarski slučaj). To je nailazilo na različite reakcije, kako pozitivne tako i negativne, dijela čitatelja i predstavnika crkvenih vlasti. U svome radu/izlaganju, na temelju provedene kvalitativne analize sadržaja članaka Glasa Koncila o „Hercegovačkom slučaju“ od 1968. do 1971., autor prikazuje kako je tadašnje uredništvo lista svoju odluku da otvoreno izvještava o svim, pa i „skandaloznim“ događajima u Crkvi, argumentiralo i danas vrlo aktualnim načelima novinarske struke, ali i kriznoga komuniciranja: prava (opće, ali i crkvene) javnosti na informaciju, preuzimanja kontrole i komuniciranja u krizi, jasnog prezentiranja informacija itd. Kako se u radu zaključuje, vjerojatno je (i) takvim pristupom prema događajima u vlastitoj organizaciji (Crkvi) list stekao vjerodostojnost i velik utjecaj u tadašnjoj javnosti, jer je upravo u tim godinama – krajem 1960-ih i početkom 1970- ih – dosegao i najveće naklade u svojoj povijesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest
