Naslov
Sarajevska "deklaracija" o hrvatskom jeziku
(Sarajevo "declaration" on the Croatian language)

Autori
Baković, Matijas ; Kresnik, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zadarski filološki dani 7: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 7 održanoga u Zadru i Biogradu na Moru 22. i 23. rujna 2017. / Božić, Rafaela ; Hadžihalilović, Sandra ; Lisac, Josip - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2019, 13-28

Skup
Zadarski filološki dani 7

Mjesto i datum
Biograd na Moru, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 22.09.2017. - 23.09.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina ; 20. stoljeće ; hrvatski jezik u BiH ; hrvatsko-srpski jezik ; sarajevska deklaracija
(Bosnia and Herzegovina ; 20th century ; Croatian language in B&H ; Croatian-Serbian language ; Sarajevo declaration)

Sažetak
U zagrebačkom časopisu Kritika (1970., br. 12) Grgo Gamulin osvrnuo se je na bosansko- hercegovačku kompleksnu nacionalnu situaciju apostrofirajući da su sarajevski kulturni časopisi zatvoreni za bosansko-hercegovačke Hrvate. Na plenumu Udruženja književnika BiH njegovo je pisanje komentirao Lazar Amidžić optuživši hrvatske književnike kao glavne krivce za takvo krivo predočavanje stanja u BiH. Na Amidžićevu optužbu, ali i na atmosferu progona, odgovorila je u siječnju 1971. skupina hrvatskih književnika iz BiH izjavom objavljenom u više dnevnih novina (Vjesnik, Oslobođenje, Borba, Politika) pod različitim naslovima. U Vjesniku, pod naslovom Kada ćemo odgovoriti Grgi Gamulinu?, sedmero književnika (Stanko Bašić, Veselko Koroman, Vitomir Lukić, Nikola Martić, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Mile Pešorda) istaknulo je da je „zapadna“ (hrvatska) varijanta tadašnjega konstrukta hrvatsko- srpskoga ili srpsko-hrvatskoga književnoga jezika u degradiranoj poziciji i pod dominacijom „istočne“ (srpske) varijante. Ta se sarajevska izjava stoga može smatrati sestrinskom deklaracijom zagrebačkoj Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. U radu prikazujemo okolnosti i poticaje koji su doveli do potpisivanja sarajevske „deklaracije“ te razmatramo kakav je odjek imala u svoje vrijeme u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA