Naslov
Geolingvistički pogled na infinitiv i supin u govorima hrvatskoga jezika u Hrvatskoj
(A geolinguistic view of the infinitive and the supine in local dialects of the Croatian language in Croatia)

Autori
Menac-Mihalić, Mira ; Celinić, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Poglavlja iz romanske filologije

Urednik/ci
Lanović, Nina ; Ljubičić, Maslina ; Musulin, Maša ; Radosavljević, Petar ; Šoštarić, Sanja

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
435-453

ISBN
978-953-175-711-9

Ključne riječi
infinitiv, supin, hrvatski jezik, dijalektologija, jezična karta
(infinitive, supine, Croatian language, dialectology, language map)

Sažetak
U radu i na jezičnim kartama analizirano je i prikazano stanje glag. oblika infinitiva i supina u preko 300 mjesnih govora hrvatskoga jezika u Hrvatskoj. Kartografska obrada napravljena je integrativno za cijelo područje hrvatskoga jezika, bez njegova dijeljenja na narječja. Prema temeljnim tipovima infinitivnih nastavaka hrvatski se govori mogu podijeliti na tri skupine: 1. govori s nastavcima koji završavaju na -i, 2. govori s nastavcima koji ne završavaju na -i i 3. govori u kojima supostoje nastavci sa završnim -i i bez njega (miješani tip). Ni jedno se od hrvatskih narječja ne može okarakterizirati isključivo jednim od tih tipova. U manjem broju punktova do promjena dolazi i u vezi sa suglasnicima T i Ć kao dijelovima inf. nastavka. Supin kao oblik koji se razlikuje od infinitiva na prostoru je hrvatskoga jezika sustavno zastupljen na njegovu sjeverozapadu, u većini govora kajkavskoga narječja. U glavnini punktova u kojima supin kao kategorija postoji, on se od infinitiva razlikuje morfološki, nastavkom: supin -t, -ć prema infinitivu -ti, -ći. Govori koji razlikuju supin od infinitiva samo prozodijskim sredstvima jesu oni kojima su se infinitiv i supin izjednačili u istome nastavku, bez završnoga -i. U govorima koji čuvaju supin, on je sustavno potvrđen u nesvršenim glagolima ; za utvrđivanje eventualnoga sustavnog postojanja supina svršenih glagola potrebno je provesti dodatna istraživanja. Izoglosa čuvanja supina u znatnoj se mjeri podudara s izoglosom čuvanja inf. nastavaka sa završnim -i na kompaktnome sjeverozapadnom području hrvatskoga jezika. Punktovi koji supin čuvaju samo naglaskom nalaze se uz rub supinskoga područja i ujedno na mjestu dodira područja inf. nastavka sa -i i bez njega. Čuvanje morfološke i/ili prozodijske opreke između infinitiva i supina pridonijelo je očuvanju starijega oblika infinitiva, sa završnim -i. Kartografski pristup problematici infinitiva i supina pokazuje složenost terenske diferencijacije hrvatskoga jezika, osobito u vezi s infinitivom. Za cjelovitu sliku potrebno bi bilo na karte uključiti i govore hrvatskoga jezika izvan Hrvatske. Kartografski pristup ujedno ukazuje na potrebu budućega integriranog razmatranja i drugih jezičnih pojava na prostoru cijeloga hrvatskog jezika, a ne samo na ograničenim područjima pojedinih narječja ili njihovih dijalekata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA