Naslov
Utjecaj okolinskih faktora na oporavak djeteta nakon obiteljskog traumatskog događaja – studija slučaja
(Impact of enviromental factors on the recovery of a child after a family traumatic event - a case study)

Autori
Krip, Marija ; Crnković, Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka / - , 2019, 175-175

Skup
2.međunarodni znanstveno-stručni skup Mozak i um:promicanje doborbiti pojedinca i zajednice

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2019. - 14.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
traumatski događaj ; žalovanje ; oporavak
(traumatic event ; mourning ; recovery)

Sažetak
Traumatski događaj težak je i ugrožavajući događaj koji najčešće dolazi iznenadno i neočekivano, a na ljude djeluje vrlo uznemirujuće i stresno. Kao reakcija na traumatski događaj često se jave smetnje koje su normalne i očekivane ; takve reakcije nazivaju se posttraumatske stresne reakcije. Odraslima i djeci potrebno je neko vrijeme kako bi se oporavili i mogli ponovo funkcionirati kao prije traumatskog događaja. U tom periodu vrlo je važna podrška okoline, ali u nekim situacijama potrebna je stručna pomoć. U periodu djetinjstva i adolescencije dijete se susreće s mnogim različitim oblicima životnih stresova, a da pri tome još uvijek nema razvijen široki spektar strategija suočavanja koje bi mogao koristiti. U prikazu slučaja obiteljske traume prikazat ćemo načine suočavanja sa stresom pojedinih članova obitelji. Djevojčica u dobi od 11 godina, jedinica u obitelji, bila je u tretmanu školskog psihologa nakon stresne situacije, traumatskog događaja u obitelji. Otac koji je bolovao od PTSP-a, u obiteljskoj kući počinio je suicid. Majka je uslijed stanja šoka završila na hospitalnom psihijatrijskom liječenju, prvi put zbog manične faze. Djevojčica je s ocem imala izuzetno blizak odnos, dalo se naslutiti prisniji nego sa majkom. Nakon doživljenog gubitka vrlo otvoreno je verbalizirala o proživljavanju traume. U nekim trenutcima djelovala je čak i prečvrsto obzirom na gubitak gotovo oba roditelja (majčina hospitalizacija). Majka je nakon dužeg perioda hospitalizacije otpuštena kući u stanju koje je bilo prihvatljivo da može skrbiti o djevojčici. Zamijetilo se da bi djevojčica, s obzirom na intelektualne sposobnosti i emocionalni kapacitet, brže prošla kroz proces žalovanja da nije bilo nepovoljnih i stresnih situacija oko majčinog zdravstvenog stanja. Uz savjetodavni rad sa školskim psihologom, praćenje pedopsihijatra, te emocionalnu podršku šire obitelji, nakon perioda od godinu dana, djevojčica je bez većih traumatskih posljedica potpuno normalno funkcionirala u obiteljskom i školskom okruženju

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA