Pregled bibliografske jedinice broj: 1038453
Grupa trojice: građansko-elitistička opcija hrvatske likovne scene 1930-ih
Grupa trojice: građansko-elitistička opcija hrvatske likovne scene 1930-ih // Međunarodna naučna konferencija Arhitektonske ustanove i udruženja, umetničke grupe i časopisi u Kraljevini Jugoslaviji (1918-1941): zbornik rezimea / Kadijević, Aleksandar ; Ilijevski, Aleksandra (ur.).
Beograd: Institut za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2019. str. 80-81 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1038453 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Grupa trojice: građansko-elitistička opcija hrvatske likovne scene 1930-ih
(Group of Three: Bourgeois Orientation of the Croatian Art Scene in the 1930s)
Autori
Šeparović, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Međunarodna naučna konferencija Arhitektonske ustanove i udruženja, umetničke grupe i časopisi u Kraljevini Jugoslaviji (1918-1941): zbornik rezimea
/ Kadijević, Aleksandar ; Ilijevski, Aleksandra - Beograd : Institut za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2019, 80-81
ISBN
978-86-6427-141-7
Skup
Arhitektonske ustanove i udruženja, umjetničke grupe i časopisi u Kraljevini SHS/Jugoslaviji 1918-1941
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 12.12.2019. - 13.12.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Grupa trojice, Ljubo Babić, Jerolim Miše, Vladimir Becić, likovna kritika
(Group of Three, Ljubo Babić. Jerolim Miše, Vladimir Becić, art criticism)
Sažetak
Grupa trojice, koju su činili slikari Ljubo Babić, Jerolim Miše i Vladimir Becić, osnovana je s naoko neideologiziranim programom inzistiranja na likovnoj kvaliteti te je u skladu s tim i tumačena u povijesno-umjetničkoj recepciji. Istican je naglasak na individualnom umjetničkom činu, zanimanje za čistu umjetnost odmaknutu od svakodnevice, subjektivna realistička impresija i humanizam toga slikarstva, kao i izostanak programatskih nakana ; ukratko: riječ je o građanskom krilu hrvatske međuratne umjetnosti. Međutim, o duboko isključujućoj politici te likovno- svjetonazorske pozicije, uvjetovanoj interesom donosno brigom za vlastiti položaj na likovnoj sceni i likovnome tržištu u uvjetima patrijarhalnoga kapitalističkog društva, dosad nije bilo riječi. U ovome izlaganju analizom likovno-kritičkih tekstova i intervjua članova Grupe trojica, nastojat će se detektirati osnovne odrednice građansko-elitističkog svjetonazora po kojem se umjetnina razumijeva prvenstveno kao lijepi i vrijedni predmet kojeg stvara akademski obrazovani muški umjetnik i to za intelektualnu građansku publiku. Takva ideja praćena je isključivanjem brojnih skupina iz polja umjetnosti: akademskih umjetnica, amatera, samouka. Prilagođavajući kriterije procjene vlastitome primarno realistički utemeljenome likovnome idiomu, članovi Grupe trojice sustavno su kritizirali one akademski obrazovane umjetnike koji su odstupali od dogme "objektivacije". U borbi za takvu hijerarhiju na polju likovne umjetnosti, iskazivali su prezir prema široj publici (masama), ali i napadali novinsku likovnu kritiku (povjesničare umjetnosti i likovne kritičare) koji su zastupali drugačije (uključivije) kriterije kritičke provjere.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
