Pregled bibliografske jedinice broj: 1038279
Biti ili ne biti sportašica na fotografijama Sportskih novosti ili fotografija kao prostor (de)konstrukcije identiteta
Biti ili ne biti sportašica na fotografijama Sportskih novosti ili fotografija kao prostor (de)konstrukcije identiteta // Mediji i medijska kultura Europski realiteti / Piližota, Vlasta ; Bestvina Bukvić, Ivana ; Brekalo, Miljenko ; Đukić, Marina ; Engstler, Martin ; Kühnle, Boris Alexander ; Ljubić, Lucija ; Michel, Burkard ; Pavić, Željko ; Mendelova, Daša ; Rinsdorf, Lars ; Solík, Martin ; Višňovský, Jan ; Žužul, Ivana (ur.).
Osijek: Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019. str. 507-515
CROSBI ID: 1038279 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biti ili ne biti sportašica na fotografijama Sportskih novosti ili fotografija kao prostor (de)konstrukcije identiteta
(To be, or not to be female athlete on Sports News photographs or photography as a space where identities are (de)constructed)
Autori
Penjak, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Mediji i medijska kultura Europski realiteti
Urednik/ci
Piližota, Vlasta ; Bestvina Bukvić, Ivana ; Brekalo, Miljenko ; Đukić, Marina ; Engstler, Martin ; Kühnle, Boris Alexander ; Ljubić, Lucija ; Michel, Burkard ; Pavić, Željko ; Mendelova, Daša ; Rinsdorf, Lars ; Solík, Martin ; Višňovský, Jan ; Žužul, Ivana
Izdavač
Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Osijek
Godina
2019
Raspon stranica
507-515
ISBN
978-953-8181-09-2
Ključne riječi
Društvo ; identitet ; mediji ; sport ; tijelo ; žena
(Soceity ; identity ; media ; sport ; body ; female)
Sažetak
Sport i mediji predstavljaju neraskidivu vezu koja ima svoje pozitivne i negativne posljedice. U cilju analiziranja koliki medijski prostor dnevne sportske novine Sportske novosti (SN) pridaju sportašicama i njihovim sportskim uspjesima, autorica istražuje i analizira učestalost i zastupljenost sportašica na fotografijama u SN- u u razdoblju 2015.-2016. (siječanj i veljača) a u odnosu na sportaše. Uzorak varijabli sastoji se od četiriju varijabli: fotografije sportaša na naslovnici SN-a, fotografije sportašica na naslovnici SN-a, ukupan broj fotografija sportaša u SN-u, ukupan broj fotografija sportašica u SN-u. Polazeći od negativnih rezultata istog istraživanja za razdoblje 2009.-2014. (siječanj i veljača) gdje su sportašice bile podzastupljene, autoricu zanima je li se taj trend nastavio ili je došlo do promijene te, ako je došlo do promjene, u čemu se ta promjena očituje. Hipoteza je da fotografije sportašica SN-a informiraju javnost o njihovim uspjesima i rezultatima, ali i aktivno sudjeluju u (de)konstrukciji njihova identiteta, definiranju njihove uloge u društvu te upućuju na (ne)važnost sportašica za društvenu zajednicu. Zaključno, autorica smatra da takvom analizom možemo utvrditi stupanj marginaliziranosti sportašica u tiskanim medijima kao i uputiti na još uvijek prisutno poimanje ženâ kroz prizmu tijela i tjelesnoga, a ne kroz prizmu postignuća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti, Rodni studiji
