Naslov
OPTIMALNA PROCJENA OPLEMENJIVAČKE VRIJEDNOSTI LINIJA KUKURUZA (Zea mays L.)
(Optimal estimation of breeding values in maize (Zea mays, L.) inbred lines)

Autori
Zdunić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.07

Godina
2001

Stranica
84

Mentor
Vasilj, Đurđica

Sažetak
Oplemenjivači kukuruza u Hrvatskoj često upotrebljavaju slučajni blokni raspored kao eksperimentalni plan i dialel kao plan križanja za procjenu kvantitativnih svojstava. Ciljevi ovog dvogodišnjeg istraživanja bili su: a) procjeniti efikasnost upotrebe nepotpunog eksperimentalnog plana pokusa (latis rasporeda) u odnosu na potpuni eksperimentalni plan (slučajni blokni raspored), b) usporediti procjene oplemenjivačke vrijednosti osnovnog roditeljskog materijala putem analize linija×tester plana križanja i dialelnog plana križanja, c) usporediti procjene genskih efekata analizom dialela i generation means analizom. Analizirana su svojstva prinos zrna, sadržaj vode u zrnu [%] i sadržaj škroba u suhoj tvari zrna [%]. Eksperimentalni materijal se sastojao od 13 članova F1 generacije križanja stvorene linija×tester (6×2) planom križanja i raspoređene prema potpunom eksperimentalnom planu u Eksperiment 1, te 121 člana P1, P2, F1, F2, BC1 i BC2 generacije križanja stvorene dialelnim (8×8) planom križanja, samooplodnjom i povratnim križanjem, raspoređenih prema nepotpunom eksperimentalnom planu u Eksperiment 2. Pokusi su posijani na lokalitetima Osijek i Karanac u 1998. i 1999. godini. Analizom rezultata relativne efikasnosti eksperimentalnih planova utvrđena je veća efikasnost nepotpunog plana za svojstva prinos zrna za 44.1%, za sadržaj vode u zrnu za 6.2% i za sadržaj škroba u suhoj tvari zrna za 13.2%. Procjena kombinacijskih sposobnosti osnovnog roditeljskog materijala putem analize dialela i linija×tester (L×T) analize pokazala je visoku podudarnost, stoga se L×T analiza može preporučiti u praktičnom oplemenjivačkom radu jer je njezina provedba jednostavnija. Procjena genskih efekata dobivena analizom dialela (fiksni model) i generation means analizom dovela je do drugačijih zaključaka s obzirom na prevladavajući efekat gena u istraživanom materijalu. Kod analize dialela prevladavali su aditivni učinci gena za sva tri svojstva, dok su primjenom generation means analize prevladavali dominantni efekti za većinu genotipova. Ovo proizlazi iz činjenice da analiza dialela uzima u obzir sve genotipove zajedno na razini analiziranog svojstva, dok se generation means analiza pokazala osjetljivijom jer uzima u obzir svaki genotip zasebno i analizira ga kroz njegove roditeljske i sukcesivne generacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA