Pregled bibliografske jedinice broj: 1038093
„Predvidljivost događaja kao kriterij“ u judikaturi Europskog suda za ljudska prava - jesu li vlasti znale ili su trebale znati za stvarni ili neposredni rizik
„Predvidljivost događaja kao kriterij“ u judikaturi Europskog suda za ljudska prava - jesu li vlasti znale ili su trebale znati za stvarni ili neposredni rizik // Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, 26 (2019), 1; 29-58 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1038093 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Predvidljivost događaja kao kriterij“ u
judikaturi Europskog suda za ljudska prava - jesu
li vlasti znale ili su trebale znati za stvarni
ili neposredni rizik
("The predictability of events" in the
jurisprudence of the European Court of Human
Rights: did the authorities know or ought they to
have known about actual or imminent risk)
Autori
Filipović Hrvoje
Izvornik
Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu (2459-6531) 26
(2019), 1;
29-58
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
policija ; Europski sud za ljudska prava-ECHR ; Direktiva 2012/29/EU
(police ; European Court of Human Rights ; Directive 2012/29EU ; victim ; Tomašić v. Croatia, Bljakaj v. Croatia)
Sažetak
Policija ima vodeću ulogu u zaštiti života ljudi i to ne samo kroz reaktivnu ulogu već i kroz proaktivno djelovanje koje je kroz recentnu praksu Europskog suda za ljudska prava dobilo novu (stvarnu i pravnu) dimenziju. U radu se analizira pozitivna obveza države da donosi učinkovite normativne i provedbene mjere u cilju zaštite života. Sudska praksa Europskog suda za ljudska prava iskristalizirala je kriterij „predvidljivosti događaja“ u utvrđivanju nastanka pozitivne obveze države, na temelju kojega se može utvrditi da su vlasti znale ili su trebale znati za postojanje stvarnog i neposrednog rizika za život identificirane osobe, a da su propustile poduzeti mjere u okviru svojih ovlasti za koje se, prema razumnoj prosudbi, moglo očekivati da će spriječiti taj rizik. Navedeni kriterij Europski sud za ljudska prava već je više puta primjenjivao kod ocjene događaja, ali autor smatra da se tek od donošenja Direktive 2012/29/EU dodatno afirmirao. Upravo je pozitivna obveza središnji dio ovoga rada, koji se obrađuje problemski kroz presudu Bljakaj v. Hrvatska i Tomašić v. Hrvatska, te se upozorava na sve veću važnost procjene rizika za žrtve. Moguće je da će biti sve više predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava koji će sadržavati povredu upravo pozitivne obveze, za razliku od negativne i procesne, koje su implementirane u praksi. Zaključno se navode izvorni prijedlozi, koji trebaju unaprijediti način postupanja policije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
MUP, Policijska akademija "Prvi hrvatski redarstvenik", Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti
Profili:
Hrvoje Filipović
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Premium Collection
- ProQuest Social Sciences
- ProQuest Criminal Justice Database
