Naslov
Rodne specifičnosti stresnih životnih događaja kod adolescenata
(Gender differences in stressful life events in adolescents)

Autori
Rezo, Ines ; Ajduković, Marina ; Ogresta, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice / Pačić-Turk, Ljiljana ; Knežević, Martina - Zagreb : Odjel za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, 2019, 123-123

ISBN
978-953-8014-36-9

Skup
2. međunarodni znanstveno-stručni skup: Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2019. - 14.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
stresni životni događaji, napuštanje srednje škole, adolescenti, longitudinalni mješoviti nacrt
(stressful life events, high school dropout, adolescents, longitudinal mixed-method design)

Sažetak
Uloga stresnih životnih događaja u okviru dobrobiti pojedinca posebno je izražena u razdoblju adolescencije. Dosadašnja istraživanja pokazuju povezanost broja stresnih događaja u adolescenciji s nizom internaliziranih (depresije, anksioznosti i somatskih problema) i eksternaliziranih problema (činjenja nasilja, prekršajnih i lakših delinkventnih djela), te s akademskim neuspjehom. Dobivene su i rodne razlike u istraživanju stresnih životnih događaja, međutim, nalazi su nekonzistentni. Ciljevi ovog istraživanja su provjeriti razlike u broju i vrsti doživljenih stresnih događaja između djevojaka i mladića te ispitati ulogu stresnih životnih događaja kod mladih s iskustvom prekida srednje škole. Istraživanje je provedeno primjenom longitudinalnog mješovitog nacrta istraživanja. U kvantitativnom dijelu istraživanja podaci su se prikupili metodom ankete u tri točke mjerenja u razdoblju od 2016. do 2018. godine na učenicima 29 srednjih škola (n=1402). Za mjerenje stresnih životnih događaja koristio se Upitnik doživljenih stresora. U kvalitativnom dijelu istraživanju podaci su se prikupili metodom polustrukturiranog intervjua na uzorku učenika (n=20) koji su u razdoblju praćenja prekinuli srednju školu. Rezultati kvantitativnog dijela istraživanja pokazuju da djevojke doživljavaju veći ukupni broj stresnih događaja nego mladići, a razlike se pokazuju i u pojedinim stresnim događajima. Djevojke češće doživljavaju tjelesnu bolest ili ozljedu člana uže obitelji, psihičke probleme člana uže obitelji, smrt bližeg člana obitelji, financijske teškoće u obitelji, probleme s ovisnostima člana uže obitelji, nasilje između članova uže obitelji te psihološku agresiju od članova obitelji. Slični nalazi potvrdili su se i u kvalitativnom dijelu istraživanja budući da su djevojke s iskustvom prekida srednje škole iskazale veći ukupan broj stresnih životnih događaja. U okviru uloge stresnih životnih događaja kod mladih s iskustvom prekida srednje škole, važnost rezultata ogleda se i pripisivanjem razloga prekida srednje škole stresnim životnim događajima kod dijela mladih. U raspravi rezultata naglasak će biti na važnosti stresnih događaja za mentalno zdravlje i akademske ishode kod adolescenata, te integraciju i interpretaciju podataka iz oba dijela istraživanja u longitudinalnom mješovitom nacrtu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

Napomena
Međunarodna konferencija

POVEZANOST RADA