Pregled bibliografske jedinice broj: 1038055
Zastupljenost i važnost slušanja glazbe u nastavi Glazbene kulture na primarnom stupnju odgoja i obrazovanja
Zastupljenost i važnost slušanja glazbe u nastavi Glazbene kulture na primarnom stupnju odgoja i obrazovanja // Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO / Kolar Billege, Martina (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 224-224 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1038055 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zastupljenost i važnost slušanja glazbe u nastavi Glazbene kulture na primarnom stupnju odgoja i obrazovanja
(Representation and Importance of Listening to Music in Primary Education Music Teaching)
Autori
Svalina, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO
/ Kolar Billege, Martina - Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 224-224
ISBN
978-953-8115-65-3
Skup
Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO 2019
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nastava glazbene kulture ; osnovna općeobrazovna škola ; primarni stupanj odgoja i obrazovanja ; slušanje glazbe ; učitelji razredne nastave
(general education ; listening to music ; music teaching ; primary education ; primary school teacher)
Sažetak
Do početka 20. stoljeća u nastavi glazbe bile su zastupljene jedino aktivnosti pjevanja po sluhu, pjevanja po notama koje je pratilo glazbeno opismenjavanje te glazbeno-stvaralačke aktivnosti. Sviranje se počelo uvoditi u općeobrazovne škole sredinom 20. stoljeća pod utjecajem Orffove koncepcije Orff-Schulwerk, a slušanje glazbe tek pojavom uređaja za reprodukciju zvuka, dakle sredinom dvadesetog stoljeća. Na veliku važnost slušanja glazbe prvi su ukazivali njemački autori Theodor W. Adorno i Michael Alt koji su posebno isticali potrebu upoznavanja učenika s umjetničkom glazbom te važnost odgoja slušatelja eksperta. U hrvatskim nastavnim planovima i programima slušanje i upoznavanje glazbe pojavljuje se prvi put pedesetih godina dvadesetog stoljeća, no više kao preporuka nego kao zadano područje. Godine 1972. propisan je i detaljan popis skladbi, a 2006. godine počinje se primjenjivati otvoreni (kombinirani) model glazbene nastave prema kojemu se slušanje glazbe izdvaja kao središnja i jedina obvezna aktivnost u glazbenoj nastavi. U ovom radu predstavit će se rezultati istraživanja koje je provedeno s ciljem utvrđivanja mišljenja učitelja primarnog obrazovanja o važnosti slušanja glazbe te o potrebi zastupljenosti pojedinih vrsta glazbe u nastavi glazbene kulture u prvima četirima razredima osnovne škole. Pri istraživanju su primijenjeni postupci anketiranja, procjenjivanja i rangiranja te instrumenti: anketni upitnik, ljestvice procjene i ljestvice za rangiranje. Pri analizi rezultata korištena je kvalitativna i kvantitativna analiza. Rezultati istraživanja pokazali su da učitelji primarnog obrazovanja ne podržavaju pristup prema kojemu slušanje glazbe treba biti središnja i jedina obvezna aktivnost u nastavi glazbe. Slušanje glazbe važno je i potrebno ga je njegovati u nastavi glazbe, no treba biti ravnopravno s ostalim glazbenim aktivnostima. Osim toga, prema mišljenju učitelja, učenici trebaju slušati na nastavi umjetničku, ali i druge vrste glazbe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
Profili:
Vesna Svalina
(autor)