Naslov
Razvoj glazbeno-pedagoške misli u 18. i 19. stoljeću
(Development of musical-pedagogical thoughts in the 18th and 19th centuries)

Autori
Svalina, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Muzička pedagogija - izazov, inspiracija i kreacija / Marković, Vedrana ; Martinović-Bogojević, Jelena - Cetinje : Muzička akademija, Univerzitet Crne Gore, 2018, 44-44

Skup
Prvi međunarodni simpozijum iz oblasti muzičke pedagogije - Muzička pedagogija - izazov, inspiracija i kreacija

Mjesto i datum
Cetinje, Crna Gora, 24.05.2018. - 27.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
glazba, odgoj i obrazovanje, nastava glazbe, 18. i 19. stoljeće, Jean Jacques Rousseau, Johann Heinrich Pestalozzi, Hermann Kretschmar
(music, education, music teaching, 18th and 19th century, Jean Jacques Rousseau, Johann Heinrich Pestalozzi, Hermann Kretschmar)

Sažetak
Za razumijevanje i kritičko promišljanje sadašnjosti glazbene nastave u općeobrazovnoj školi potrebno je poznavati i razumjeti i njezinu povijest. U ovom radu poseban smo naglasak stavili na razvoj glazbeno-pedagoške misli i glazbene nastave u 18. i 19. stoljeću, vremenu kad su djelovali značajni pedagozi čije su se misli i djelovanje odrazili i na razvoj glazbene pedagogije u narednim stoljećima. Riječ je o trima pedagozima: švicarsko-francuskom filozofu, književniku i glazbeniku Jean Jacques Rousseauu, švicarskom pedagogu Johannu Heinrichu Pestalozziju te njemačkom glazbenom pedagogu Hermannu Kretschmaru. U 18. stoljeću glazbeno obrazovanje stjecalo se u prvom redu u crkvenim školama, u kojima je naglasak bio na pjevanju, dok su formalni oblici svjetovnog glazbenog obrazovanja bili prisutni samo u manjem broju elitnih škola. Postojala je i privatna glazbena poduka koja je bila namjenjena djeci iz aristokratskih krugova i građanskih obitelji. U 19. stoljeću došlo je do potpune prevlasti građanstva te pojave novog društvenog uređenja – kapitalizma, što je utjecalo i na razvoj odgoja i obrazovanja. Obrazovanje tada više nije bilo važno samo zbog opismenjivanja, nego i zbog odgoja za građanski život i za osobni razvoj. I glazba je bila dio općeg odgoja i obrazovanja. Ona je važna jer duhovno obogaćuje, unapređuje socijalne odnose te doprinosi razvoju dječjeg karaktera. Pod glazbenim odgojem tada se nije mislilo na odgoj za glazbu kao umjetnost, nego na odgoj kod kojega je glazba bila sredstvo za postizanje nekih drugih ciljeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA