Naslov
Kriminal i represivni sustav u Osijeku u okvirima modernizacijskih procesa (1868. - 1918.)
(Crime and Repression in Osijek within the Framework of Modernization (1868 - 1918))

Autori
Pejić, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.12

Godina
2019

Stranica
328

Mentor
Roksandić, Drago

Ključne riječi
kriminal, subverzija, represivni sustav, modernizacija, kasno 19. stoljeće, Osijek
(crime, subversion, repressive apparatus, late 19th century, Osijek)

Sažetak
U radu se analiziraju višestruke posljedice modernizacije u vremenu razvoja građanskog društva Banske Hrvatske na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s posebnim naglaskom na najveći slavonski grad, Osijek. U kontekstu demografskog rasta, urbanizacije i industrijalizacije utemeljene u kapitalističkoj paradigmi, modernizacijsku preobrazbu doživio je i represivni sustav, bilo kroz artikulaciju novih zakonskih regulativa (naročito za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića 1870-ih godina) ili ustroj modernog redarstva i zatvorske mreže. Sve navedeno popraćeno je formiranjem složenih birokratskih struktura koje su devijantna ponašanja i kaznena djela pomno bilježila koristeći se metodama poput objavljivanja redovitih statističkih izvještaja ili uspostavljanjem efikasnih komunikacijskih kanala na svim razinama vlasti. Navedene su pojave korespondirale sa sličnim procesima vidljivima i u drugim industrijskim, postfeudalnim zemljama koje su tijekom „dugog“ 19. stoljeća prošle kroz metamorfozu vlastitih kaznenih sustava, zamijenivši javne egzekucije i mučenja s jasno uređenim zatvorskim ustanovama. U tom su pogledu za ovaj rad od iznimne važnosti doprinosi Michela Foucaulta koji je, analizirajući „rađanje“ zatvora, promišljao i o teorijskim konceptima poput biopolitike ili disciplinarnog društva. Uz neizostavne osvrte na istočnoslavonsko seosko okruženje, u fokusu rada nalaze se zbivanja u Osijeku zbog čega je tekst prvenstveno urbanohistorijskog te sociohistorijskog predznaka. Preuzimajući upravne modele i političke smjernice iz Zagreba, Budimpešte i Beča, osječke su gradske vlasti poduzele nove korake u osiguravanju produktivne radne snage te izoliranju nepoželjnih devijacija u vidu prekršaja i kriminalnih radnji, koji su analitički razmatrani i kategorizirani. S obzirom na navedeno, u tekstu su korištene i metode asimetrične komparatistike budući da je određene pojave poput tretmana Roma, prostitutki ili socijalističkih agitatora, potrebno razmatrati unutar širih kontekstualizirajućih okvira. Također, elementi mikrohistorijskog istraživanja vidljivi su u nastojanju da se kroz analizu diskursa onovremenih novina, službenih dopisa, memoarskih spisa ili pojedinih aktera, čije su izjave zabilježene u sudskim zapisnicima rekonstruiraju perspektive pojedinaca različitih profila - od zatvorskih upravitelja, pravnih teoretičara, novinara i gradonačelnika do klera, buntovnih seljaka ili anarhistički nastrojenih radnika. Ukratko, svrha je disertacije analiza određenih oblika kriminaliteta i subverzije u Osijeku u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću, kao i elaboracija modaliteta djelovanja represivnog sustava spram navedenih pojava u kontekstu modernizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA