Pregled bibliografske jedinice broj: 103786
Barley production and status of the national barley collection in the Republic of Croatia
Barley production and status of the national barley collection in the Republic of Croatia // ECPGR report of a Working Group on Barley - 6th meeting / Knüpffer, Helmut (ur.).
Rim: International plant genetic resources institute (IPGRI), 2001. (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 103786 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Barley production and status of the national barley collection in the Republic of Croatia
Autori
Kovačević, Josip ; Lalić, Alojzije ; Babić, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
ECPGR report of a Working Group on Barley - 6th meeting
/ Knüpffer, Helmut - Rim : International plant genetic resources institute (IPGRI), 2001
ISBN
92-9043-487-2
Skup
The Sixth Meeting of the ECP/GR Working Group on Barley, 3 december 2000, Salsomaggiore, Italy
Mjesto i datum
Salsomaggiore Terme, Italija, 03.12.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
barley; cereals in Croatia; grain yield
Sažetak
In terms of cultivated area, barley is the third-ranking Cereal in Croatia. During the period 1980-1989 it was grown on 55 496 ha/year (i.e. 3, 7% of arable land area), while maize was grown on 506 575 ha (34%) and wheat on 311 378 (21%).
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
Napomena
Na području Republike Hrvatske ostvaren je u razdoblju 1971-1999 godine prosječan urod zrna od 2.77 t/ha (Graf. 1.). Visoki urod zrna ostvareni su 1984. (3.400 t/ha), 1990. (3.810 t/ha), 1993.(3.43 t/ha) godine i 2000 godine(3, 27 t/ha). Regresijska analiza uroda zrna na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 1970.– 1999. godine ukazuje na godišnje povećanje uroda zrna od 56 kg/ha/godini (Graf 1. i 2.) (Lalić, Kovačevi, Babić, 2001). Analizom uroda zrna na temelju pokusa na Poljoprivrednom institutu Osijek ustanovili smo značajno povećanje od 90 kg/ha/godini uroda zrna, a vidljiv je utjecaj sortimenta u tome povećanju. Najpovoljnije razdoblje s najvišim urodima zrna u ozimog ječma bilo je 1985.– 1989. godine. U tome razdoblju najraširenije sorte u proizvodnji bile su sorte Sladoran, Rodnik, Robur i NS293. Regresijska analiza uroda zrna jarog ječma ne ukazuje na ostvarenu značajniju dobit oplemenjivanjem, niti tehnologijom proizvodnje jarog ječma, a koeficijent regresije (b) ukazuje na povećanje uroda zrna od 16 kg/ha/godini. Najviše sijane sorte u proizvodnji ozimog ječma u razdoblju od 1970 do 1974 godine bile su sorte Satir i M45, u razdoblju od 1975 do 1979 godine sorte Mursa, Malta i Alkar, u razdoblju od 1980 do 1984 godine sorte Slavonac, Alpha i Pan, u razdoblju od 1985 do 1989 godine sorte Sladoran, Rodnik, Robur i NS293, u razdoblju od 1990 do 1994 godine sorte Sladoran, Rex i Plaisant, u razdoblju od 1995 do 1999 godine sorte Rex, Sladoran i Plaisant. Najraširenija sorta u proizvodnji jarog ječma u razdoblju od 1970 do 1974 godine bila je sorta Union, u razdoblju od 1975 do 1979 godine sorte Union i Velebit, u razdoblju od 1980 do 1984 godine sorte Velebit i Berenice, u razdoblju od 1985 do 1989 godine sorte Velebit, Jaran i NS 294, u razdoblju od 1990 do 1994 godine sorte Jaran, Gimpel i Astor, u razdoblju od 1995 do 1999 godine sorte Jaran, Gimpel i Astor.
POVEZANOST RADA