Pregled bibliografske jedinice broj: 1037711
SAGORIJEVANJE NA POSLU, STRATEGIJE SUOČAVANJA I DOŽIVLJAJ ORGANIZACIJSKE PRAVEDNOSTI U DJELATNIKA ZAVODA ZA HITNU MEDICINU
SAGORIJEVANJE NA POSLU, STRATEGIJE SUOČAVANJA I DOŽIVLJAJ ORGANIZACIJSKE PRAVEDNOSTI U DJELATNIKA ZAVODA ZA HITNU MEDICINU // Hrana u zdravlju i bolesti:Specijalno izdanje povodom 11.simpozija ‘'Štamparovi dani''
Brodski Drenovac, Hrvatska; Pleternica, Hrvatska; Požega, Hrvatska, 2019. str. 20-21 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1037711 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
SAGORIJEVANJE NA POSLU, STRATEGIJE SUOČAVANJA I
DOŽIVLJAJ ORGANIZACIJSKE PRAVEDNOSTI U
DJELATNIKA ZAVODA ZA HITNU MEDICINU
(BURNOUT AT WORK, COPING STRATEGIES AND EXPERIENCE
OF ORGANIZATIONAL JUSTICE IN EMERGENCY EMPLOYEES)
Autori
Krijan, Marijana ; Galić, Slavka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Hrana u zdravlju i bolesti:Specijalno izdanje povodom 11.simpozija ‘'Štamparovi dani''
/ - , 2019, 20-21
Skup
11. međunarodni simpozij: Štamparovi dani: Zdravi stilovi života
Mjesto i datum
Brodski Drenovac, Hrvatska; Pleternica, Hrvatska; Požega, Hrvatska, 05.12.2019. - 08.12.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Stres ; demografske varijable ; strategije suočavanja sa stresom ; sindrom sagorijevanja ; organizacijska pravednost
(stress ; demographic variables ; coping strategies ; burnout syndrome ; organisational justice)
Sažetak
Uvod: Sindrom sagorijevanja ili burn out sindrom označava dugotrajnu iscrpljenost, smanjenu profesionalnu učinkovitost i smanjen interes za posao. Ciljevi istraživanja: Ovim istraživanjem željela se ispitati povezanost sagorijevanja na poslu s demografskim varijablama (dob, spol, obrazovanje, bračni status, roditeljstvo) i sa subjektivnom procjenom zdravstvenog stanja. Nastojalo se utvrditi je li sagorijevanje na poslu povezano sa strategijama suočavanja sa stresom i s percepcijom organizacijske pravednosti te provjeriti jesu li demografske varijable, subjektivna procjena zdravstvenog stanja, strategije suočavanja sa stresom i percepcija organizacijske pravednosti značajni prediktori sagorijevanja na poslu. Metode: Istraživanje je obuhvatilo 122 ispitanika. Korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik demografskih podataka, Upitnik izgaranja na poslu Christine Maslach (2012) – Upitnik za stručnjake pomagačkih zanimanja, Upitnik o načinima suočavanja sa stresom Folkman i Lazarus (2011), Skala percipirane organizacijske pravednosti. Rezultati: Nije pronađena statistički značajna povezanost između dimenzija sagorijevanja na poslu i dobi, obrazovanja, te bračnog statusa. Interakcijska pravednost je statistički značajno negativno povezana s depersonalizacijom. Rezultati hijerarhijske regresijske analize su pokazali kako su značajni negativni prediktori depersonalizacije strategija suočavanja sa stresom konfrontacijom i interakcijska pravednost, dok je statistički značajan prediktor emocionalne iscrpljenosti roditeljstvo. Konačno, pozitivni prediktori osobnog postignuća su dob i spol, a negativan prediktor je strategija samokontrole. 21 Zaključak: Iako doprinos svih skupina varijabli uključenih u regresijsku analizu nije statistički značajan, utvrđeno je nekoliko samostalnih statistički značajnih prediktora različitih dimenzija sagorijevanja na poslu, a to su: spol, dob, roditeljstvo, strategija suočavanja sa stresom konfrontacijom i samokontrola te interakcijska pravednost.
Izvorni jezik
Hrvatski
