Naslov
Sigurnost lijekova u terapijskoj primjeni
(The safety of drugs in therapeutic use)

Autori
Kondža, Martin ; Tubić, Biljana ; Zolak, Aleksandar

Izvornik
Acta Medica Saliniana (0350-364X) 49 (2019); 114-115

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
farmakovigilancija ; BiH ; ALMBIH ; neželjeno djelovanje lijeka
(pharmacovigilance ; B&H ; ALMBIH ; adverse drug reaction)

Sažetak
Cilj: Cilj ovog rada bio je dati pregled sigurnosti lijekova koji se nalaze na tržištu Bosne i Hercegovine kroz prijave neželjenih djelovanja lijekova, koje podnose nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet i zdravstveni radnici (doktori medicine, magistri farmacije, doktori dentalne medicine, medicinski tehničari i ostali). Metode: Za dobivanje podataka o sigurnosti lijekova koristili smo se sustavnim pregledom izvješća o neželjenim djelovanjima lijekova i medicinskih sredstava Bosne i Hercegovine, koje na godišnjoj razini objavljuje Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Napravili smo usporedbu sa sličnim izvješćima u regiji, koje izdaju institucije odgovorne za područje lijekova, te preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Napravili smo analizu prijava po očekivanosti (opisano u sažetku svojstava lijekova ili ne) i ozbiljnosti (jesu li neželjena djelovanja dovela do smrti, životne ugroženosti, medicinski značajnog ozbiljnog stanja, trajnog invaliditeta ili nesposobnosti, bolničkog liječenja ili produženja bolničkog liječenja). Rezultati: Sustavna izvješća o neželjenim djelovanjima lijekova objavljena su u Bosni i Hercegovini samo za 2017. i 2018. godinu, a prije nisu objavljivanja. Postoje podaci o broju prijava na neželjena djelovanja na lijekove od 2011. do 2018. godine koja iznose 15, 41, 75, 71, 68, 227 i 292. Neočekivanih neželjenih djelovanja u 2017. bilo je 3, a u 2018. 50. U 2017. godini bilo je 30 ozbiljnih neželjenih djelovanja lijekova, dok je u 2018. godini taj broj iznosio 94. Zaključci: Bosna i Hercegovina iz godine u godinu bilježi rast broja prijava na neželjena djelovanja na lijekove. Broj prijava u Bosni i Hercegovini nije ni približan broju iz susjednih zemalja, kao i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Sigurnosni profil lijekova u Bosni i Hercegovini ne razlikuje se značajno u odnosu na zemlje u okruženju. Treba uložiti dodatne napore kako bi se među zdravstvenim radnicima podigla svijest o važnosti prijavljivanja neželjenih djelovanja lijekova.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA