Naslov
Hrvatsko društvo i socijalni nauk Crkve
(Croatian Society and Social Teaching of the Church)

Autori
Baloban, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić. Radovi Studijskog dana

Urednik/ci
Šarčević, Ivan

Izdavač
Franjevački institut za kulturu mira ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2018

Raspon stranica
61-76

ISBN
978-953-256-118-0

Ključne riječi
hrvatsko društvo ; socijalni nauk Crkve ; kršćanin u javnom životu ; Crkva i društvo, instrument evangelizacije, socijalni govor Crkve, interdisciplinarni dijalog ;
(Croatian society ; Social teaching of the Church ; Christian in the public life ; the Church and society ; instrument of evangelisation ; social language of the Church ; interdisciplinary dialogue)

Sažetak
Kao sociolog religije Željko Mardešić spada u najcjenjenije tumače odnosa religije odnosno vjere i društva, a posebno Crkve i društva, kako u vremenu komunizma tako i u demokratskoj Hrvatskoj. Tematika odnosa Crkve i društva odnosno uloge i mjesta kršćana, katolika, u javnom životu je pod crkveno-teološkim vidom par excellence teološka tematika odnosno tematika socijalnog nauka Crkve. Budući da Željko Mardešić nije teolog, a u svojim analizama je obrađivao iznimno važne teme crkvenoga i društvenoga života, legitimno je pitanje: Koliko je poznavao i kakav je bio odnos Željka Mardešića prema postkoncilskom socijalnom nauku Katoličke Crkve? Autor se u ovom radu pod naslovom „Hrvatsko društvo i socijalni nauk Crkve“ ne bavi konkretnim odgovorom na to pitanje nego u prvom redu ukazuje na iznimno važan pozitivni razvoj socijalnog nauka Crkve nakon Drugoga vatikanskog koncila. Time se bavi prva točka rada pod naslovom Socijalni nauk Crkve „kao most“ prema društvu . Katolička Crkva po svojem socijalnom učenju pokušava graditi mostove prema svijetu i prema svemu onome što se u svijetu događa. Drugo je pitanje koliko je i što je uopće pod tim vidom učinjeno u pojedinoj krajevnoj Crkvi, pa tako i u Crkvi u Hrvatskoj? U drugoj točki Postupno otkrivanje značenja socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj autor ukazuje i dijelom analizira (ne) primjenu socijalnog nauka Crkve na hrvatske prilike. Relevantne činjenice pokazuju da su nakon 1990. godine u Hrvatskoj učinjeni ozbiljni pokušaji primjene socijalnog nauka Crkve koji posljednjih godina, nažalost, stagniraju. Treća točka Koncilski kršćanin je aktivni kršćanin u društvu pokazuje, s jedne strane, teološko-crkvenu utemeljenost društvene dimenzije vjere. S druge strane, autor problematizira analize i interpretacije religijskoga odnosno vjerskog fenomena u javnom životu koje se događaju bez interdisciplinarne suradnje s teolozima koji mogu i moraju dati komplementarni doprinos analizi nazočnosti religioznog i crkvenog u javnom prostoru. Na kraju autor ovoga rada smatra da je u odnosu na misao Željka Mardešića potrebno pod teološkim vidom nastaviti interdisciplinarni dijalog. Taj dijalog je nužno potreban kako unutar Crkve tako i u odnosu na ulogu i mjesto religije i vjere u javnom životu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA