Naslov
„Jedan narodni jezik i jedan jedinstven književni jezik“. Anketa Letopisa Matice srpske i sastanak u Novom Sadu
(„One popular language and one unified literary language“. Poll by the periodical Letopis Matice srpske and the meeting in Novi Sad)

Autori
Mićanović, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

ISBN
978-953-175-794-2

Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Zagreb 1924.-1930. i 1945.-1967. Društvo, kultura, svakodnevica. (Desničini susreti 2018)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.09.2018. - 16.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Novosadski dogovor, „Anketa o pitanjima srpskohrvatskog jezika i pravopisa“, jezična politika, književni jezik, pravopis
(Novi Sad Agreement, “Poll on issues of the Serbo-Croatian language and orthography“, language policy, literary language, orthography)

Sažetak
Novosadski dogovor prijelomni je događaj u oblikovanju zajedničke, centralističke jezične politike za područje četiriju središnjih jugoslavenskih narodnih republika – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Sudionici sastanka u Novom Sadu u prosincu 1954. zaključili su da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik te da je stoga i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dvaju glavnih središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, s dvama izgovorima, ijekavskim i ekavskim. Na osnovi anketnih priloga i transkripta s novosadskog skupa analiziraju se stavovi hrvatskih i srpskih jezikoslovaca, književnika i kulturnih radnika o „jednom narodnom jeziku“ i „jedinstvenom književnom jeziku“. Na korpusa tekstova pokazuje se da se jezično pitanje sredinom 1950-ih vrednuje kao političko, da su se u kakofonijskoj raspravi o jeziku mogli čuti pojedinačni i (posve) manjinski glasovi koji su na različite načine poništavali dogovorenu novosadsku formulu: jedan književni jezik (u nazivu kojega se navodi srpsko i hrvatsko ime) = tri naroda = četiri narodne republike. Novosadski dogovor služio je kao normativan i čvrst jezičnopolitički okvir desetak godina, a rad na provedbi novosadskih zaključaka zapet će u drugoj polovici 1960-ih. Matica hrvatska 1970. i službeno prekida suradnju s Maticom srpskom, a hrvatski jezikoslovci i književnici okupljeni u svojim strukovnim društvima u proljeće 1971. i formalno su se odrekli sporazuma postignutog u Novom Sadu

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA