Pregled bibliografske jedinice broj: 1037219
Ljudski kapital u školama i društvo znanja u Hrvatskoj
Ljudski kapital u školama i društvo znanja u Hrvatskoj, 2019., doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb
CROSBI ID: 1037219 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ljudski kapital u školama i društvo znanja u
Hrvatskoj
(Human Capital in Schools and Knowledge Society in
Croatia)
Autori
Quien, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu
Mjesto
Zagreb
Datum
09.11
Godina
2019
Stranica
284
Mentor
Leburić, Anči
Ključne riječi
društvo znanja, ljudski kapital, škola, IKT
(knowledge society, human capital, school, ICT)
Sažetak
Škole kao društvene institucije igraju važnu ulogu u suvremenom društvu RH za koje se teži da bude društvo znanja. Razvoj ljudskog kapitala u školama može doprinijeti dostizanju društva znanja jer se njegovim razvojem kod odgojno- obrazovnih djelatnika, dodatno neizravno utječe i na učenike. Percepcije, stavovi o IKT-u i poznavanje njene primjene, relevantne su varijable ljudskog kapitala u školi. Sve su to društveni konteksti i preduvjeti da bi se društvo znanja moglo razvijati. Ljudski kapital je utjelovljen u pojedincu, a odnosi se i razvija ulaganjem u znanje, vještine, školovanost, zdravlje pa i vrijednosti, točnost i poštenost, prema Beckeru i Colemanu (Becker, 1975 ; Coleman, 1988 ; 1990). Druckeru je društvo znanja karakterizirano znanjem kao glavnim kapitalom razmjene. U takvom društvu znanje je javno dobro, a fokus je na umnom radniku. Društvo znanja on jasno povezuje s tehnologijom (Drucker, 1992 ; 1993). Afrić i dr. objašnjava da u takvom društvu razvijene IKT doprinose jednostavnoj distribuciji i kreiranju znanja (Afrić i dr., 2011, 15). Cilj ovoga doktorskog rada je istražiti društvene uvjetovanosti, prakse i procese ključne za razvitak ljudskoga kapitala u školama RH, s fokusom na primjenu IKT-a. Primjenjujući mješovitu metodologiju istraživanjem ilustriramo aktualna stanja ljudskoga kapitala u školama u području primjene IKT-a i perspektive e- obrazovanja te utvrđujemo percepcije školskih djelatnika RH kao društva znanja. U tom kontekstu analiziramo formalne i neformalne oblike i sadržaje poticanja razvoja ljudskog kapitala u školama RH. Istraživanje je obuhvatilo 548 odgojno-obrazovnih djelatnika škola i 4 škole u RH. Proveden je case study, online anketa i fokus grupe. Rezultati istraživanja upućuju da su razvoj ljudskoga kapitala u školi, pohađanje stručnih usavršavanja vezanih za primjenu IKT-a i sama primjena IKT-a u školi, isprepletene teme koje ispitanici/-e kvalitativnog dijela istraživanja često zajedno komentiraju. Tečajeve uživo češće pohađaju ispitanici/-e čija je matična škola osnovna škola, dok oni u srednjoj školi češće čitaju stručne tekstove (tiskane ili online). Uglavnom nemaju izraženu preferenciju između usavršavanja online i onih uživo mada većinom procjenjuju da njihove kolege/-ice preferiraju ono uživo. Tvrde da redovito koriste IKT, mada više za privatne nego za poslovne svrhe. Pozitivna i poticajna društvena klima u školi percipira se kao relevantnom za uspješnu školu. Ispitanici/-e su neutralni do blago negativni u ocjenjivanju našeg društva kao društva znanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb