Pregled bibliografske jedinice broj: 1036692
"Jasenovac na filmu: manipulacije identitetima i izvedba pamćenja"
"Jasenovac na filmu: manipulacije identitetima i izvedba pamćenja" // Jasenovac: Manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam / Benčić, Andriana ; Odak, Stipe ; Lučić, Danijela (ur.).
Jasenovac: Spomen-područje Jasenovac, 2018. str. 143-167
CROSBI ID: 1036692 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Jasenovac na filmu: manipulacije identitetima i izvedba pamćenja"
("Screening Jasenovac: Manipulations of Identities and Performances
of Memory")
Autori
Kršinić Lozica, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Jasenovac: Manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam
Urednik/ci
Benčić, Andriana ; Odak, Stipe ; Lučić, Danijela
Izdavač
Spomen-područje Jasenovac
Grad
Jasenovac
Godina
2018
Raspon stranica
143-167
ISBN
978-953-7895-10-5
Ključne riječi
Dokumentarni film, Jasenovac, pamćenje, izvedba, kolektivni identiteti, subjektne pozicije, manipulacije
(Documentary film, Jasenovac, memory, performance, collective identities, subject positions, manipulations)
Sažetak
U tekstu se uspoređuju načini na koje se u različitim razdobljima i društveno-političkim režimima prikazuje jasenovački logor na filmu. Analiziraju se četiri filma koja temi Jasenovca pristupaju iz sasvim različitih pozicija, često konfliktnih i međusobno suprotstavljenih: «Jasenovac» Gustava Gavrina i Koste Hlavatyja (1945.), «Jasenovac» Bogdana Žižića (1966.), «Krv i pepeo Jasenovca» Lordana Zafranovića (1983.) i «Jasenovac – istina» Jakova Sedlara (2016.). Veći dio analize posvećen je potonjem filmu zbog kontroverzi koje je izazvao, no interpretira ga se u relaciji spram ranijih filmova koji postavljaju kontekst za njegovo razumijevanje. Skreće se pažnja na eksplicitne manipulacije i izvrtanje ili negiranje činjenica koje se u filmovima koriste, ali i na mnoge suptilnije postupke, kojima se sugerira određena vrsta interpretacije i identifikacije gledatelja s identitetskim pozicijama koje se filmom promoviraju. Filmovi se, osim u kontekstu reprezentacije pamćenja, sagledavaju ujedno i kao činovi pamćenja, koji imaju aktivnu ulogu u izvedbi kolektivnih identiteta koji se prelamaju kroz Jasenovac kao simbolički topos. Osvještavanjem mehanizama konstrukcije identiteta koji se koriste u filmovima, ukazuje se na opasnost tumačenja dokumentarnog filma kao nužno istinosnog, kao onog koji donosi istinu o Jasenovcu (odnosno konfliktne verzije “istine”). Umjesto toga, sugerira se nužnost interpretiranja filma kao dokumenta određenog vremena, ideologija i identitetskih politika, ali ujedno i kao poprišta borbi oko uspostave značenja i različitih vizija društvenog prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Filmska umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika)