Pregled bibliografske jedinice broj: 103624
Moderno društvo i pretpostavke vizija svijeta
Moderno društvo i pretpostavke vizija svijeta // ZNANOST ZA 21. STOLJE]E. Znanstvena čitanka Kluba hrvatskih humboldtovaca / Budin, Leo ; Roić Sanja (ur.).
Zagreb: Klub hrvatskih humboldtovaca, 2001. str. 19-33
CROSBI ID: 103624 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Moderno društvo i pretpostavke vizija svijeta
(Modern Society and World Vision Presumptions)
Autori
Cifrić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
ZNANOST ZA 21. STOLJE]E. Znanstvena čitanka Kluba hrvatskih humboldtovaca
Urednik/ci
Budin, Leo ; Roić Sanja
Izdavač
Klub hrvatskih humboldtovaca
Grad
Zagreb
Godina
2001
Raspon stranica
19-33
ISBN
953-9733-1-6
Ključne riječi
biokibernetska revolucija, budućnost, moderno društvu, "treća priroda", vizije svijeta
(bio-cybernetic revolution, future, twenty-first century, modern society, "the thrid nature", visions of the world)
Sažetak
Pitanje budućnosti staro je koliko i društvo, ali se o njemu različito razmišljalo. Prvobitna društva ne poznaju distinkcije između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti a u religijama svijet je stvoren pa je budućnost čovjekov ovozemaljski koevolutivni put. Moderno društvo shvaća budućnost kao prostor otvorene ljudske kreacije u kojoj dominira ideja razvoja a vrijeme postaje mjerilo promjena. Usprokos usponu znanosti predviđanja budućnosti su kondicionalna, pa se traga za novim paradigmama, ali se ne odustaje od ideje razvoja. Ekonomsku racionalnost zamjenjuje ekološka s dva ključna pojma: "održivost" i "raznolikost". Autor polazi od teze da na budućnost utječu prošlost, sadašnjost i vizije, pa pokazuje (znanstveno-tehnološka, socijalna) postignuća i proturječno nasljeđe 20. stoljeća (sukobe) kao sadržaj s kojim čovječanstvo ulazi u 21. stoljeće. Veliki su iskoraci let u svemir, prodor u atomsku jezgru i ljuski genom, ali su nerazriješena pitanja porasta svjetskog stanovništva, moguća anarhičnost razvoja uporabom znanstveno-tehničke moći te odnos prema prirodi. Autorova je teza da biokibernetska revolucija zatvara jedan ciklus ljudske kulture (od neolitske preko industrijske revolucije) i otvara mogućnosti nastanka "treće prirode", kao novog antropološkog spiralnog koraka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija