Pregled bibliografske jedinice broj: 1035565
„Rodna ravnopravnost? (Zašto) ne!“ Stavovi (budućih) odgojitelja i odgojiteljica o rodnoj ravnopravnosti
„Rodna ravnopravnost? (Zašto) ne!“ Stavovi (budućih) odgojitelja i odgojiteljica o rodnoj ravnopravnosti // Contemporary Themes in Education - CTE
Zagreb, Hrvatska, 2019. str. 89-90 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1035565 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Rodna ravnopravnost? (Zašto) ne!“ Stavovi (budućih) odgojitelja i odgojiteljica o rodnoj ravnopravnosti
(“Gender Equality? (Why) not!” The Attitudes of (Future) Educators on Gender Equality)
Autori
Maskalan, Ana ; Rogošić, Silvia ; Jurki, Aleta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Contemporary Themes in Education - CTE
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
odgoj ; odgojiteljska profesija ; rodna ravnopravnost
(educator profession ; gender equality ; preschool education)
Sažetak
U ovom se izlaganju raspravlja o rodnoj ravnopravnosti i još uvijek ambivalentnoj ulozi odgoja u njezinoj društvenoj uspostavi. Rečena ambivalentnost odnosi se na to da s jedne strane preživljavaju brojne odgojne prakse koje se tiču održanja društvenog statusa quo, formirajući i podupirući kod djece rodno diskriminatorne stavove i ponašanja, dok se s druge strane uspostavljaju nove odgojne prakse usmjerene k razvijanju emancipatornih potencijala djece, od kojih uvažavanje integriteta i slobode drugih, neovisno o njihovu spolu, predstavlja jednu od najznačajnijih vrijednosti (Yelland, 1998 ; MacNaughton, 2000). Potonje su objedinjene pod nazivom rodno osjetljivi odgoj nalazeći svoje teorijsko utemeljenje u feminističkoj filozofiji, pedagogiji i sociologiji. U izlaganju se posebna pažnja poklanja teorijskim kritičkim pristupima Milana Polića i Paula Freirea te njihovoj otvorenoj kritici onih aspekata odgoja koji su služili i još uvijek služe kao sredstvo manipulacije, indoktrinacije, homogenizacije i instrumentalizacije djece. Njihov se teorijski i praktični zagovor nužnosti promjene smisla odgoja u suvremenosti oprimjeruje strategijama promjene odgojiteljskih praksi, promjene stavova i ponašanja njihovih nositelja i nositeljica te promjene same odgojiteljske profesije. Premda je jasno da je odgojna uloga odgojitelja i odgojiteljica tek sekundarna u odnosu na roditeljsku, njihova važnost kako u borbi za ravnopravnost spolova tako i u borbi za pravednije društvo u cjelini neprijeporna je. Unatoč tomu, istraživanja njihovih stavova spram društvenih vrijednosti poput ravnopravnosti spolova još su uvijek rijetka. Vođena potonjim provedena su dva kvantitativna istraživanja 2017. i 2018. godine kojima su provjeravani stavovi o rodnoj ravnopravnosti studenata i studentica odgojiteljskog studija na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (N = 244) i odgojitelja i odgojiteljica u odabranim vrtićima u Gradu Zagrebu (N = 481). Rezultati provedenih istraživanja pokazuju da unatoč očekivanim pozitivnim stavovima spram rodne ravnopravnosti određeni broj (budućih) odgojitelja i odgojiteljica iskazuje otpor prema ovoj društvenoj vrijednosti i(li) nerazumijevanje načina na koji se ona ostvaruje i provodi
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Filozofija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb,
Učiteljski fakultet, Zagreb