Naslov
Preuzimanje kontrole nad visokim obrazovanjem i istraživanjima u Mađarskoj: studija slučaja ugrožavanja akademskih sloboda i sveučilišne autonomije u iliberalnoj demokraciji
(Taking control over higher education and research in Hungary: a case study of hijacking the academic freedom and autonomy in an illiberal democracy)

Autori
Petričušić, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Neliberalne demokracije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Mađarska, neliberalna demokracija, ugroženost akademskih sloboda, kontrola vlasti nad visokim obrazovanjem i istraživanjem
(Hungary, illibearal democracy, endangered academic freedom, state control over higher education and research)

Sažetak
Izvješće o slobodi u svijetu za 2019. uvrstilo je Mađarsku među djelomično slobodne demokracije. Dugotrajna nastojanja vlade premijera Viktora Orbana, koja je na vlasti od 2010. godine, da uspostavi kontrolu nad mađarskim društvenim institucijama rezultirala su ocjenom o bitnom srozavanju demokracije u toj zemlji. Trend povećanja državne kontrole koji je započeo ograničavanjem autonomije medij, sudova, obrazovnog sustava, civilnog društva i gospodarstva, od nedavno je adresiran i na akademske institucije i znanstveno- istraživačke institute. Parlamentarna većina pod kontrolom Orbanove stranke Fidesz nizom zakonskih izmjena omogućila je državnu intervenciju u visoko obrazovanje. Primjerice, u 2014. usvojen je zakon koji od vlade imenovane povjerenike ovlašćuje da odlučuju o financijskim odlukama javnih sveučilišta. Izmjena Zakona o nacionalnom tercijarnom obrazovanju (tzv. Lex CEU) iz 2017. godine ograničila je akademsku slobodu u zemlji uvođenjem zahtjeva da sveučilišta akreditirana u inozemstvu moraju imati nastavu i u zemlji inozemne akreditacije i postavila dodatne kriterije za međunarodni sporazum koje te obrazovne institucije moraju sklopiti s mađarskim vlastima. Iako je za Lex CEU čak i Europska komisija tužila Mađarsku Sudu pravde EU-a i unatoč snažnoj međunarodnoj potpori, Srednjoeuropsko sveučilište (CEU), na koje se ova odredba donosi, osujećeno je nastaviti svoje obrazovne aktivnosti u Mađarskoj i prisiljeno ustanoviti u novi kampus u Beču. Vlada je potom 2018. godine ukinula akreditaciju za sve programe rodnih studija u zemlji. Dva sveučilišta, Sveučilište Eötvös Loránd (ELTE) i CEU, su pogođeni ovom odlukom. Zakon o transparentnosti organizacija koje primaju inozemna sredstva i Zakon o posebnoj imigraciji iz 2018. godine doveli su do toga da je CEU morao obustaviti svoj obrazovni program za izbjeglice i tražitelje azila, kao i istraživački projekt Obzor 2020 o migracijskoj politici. Konačno, najnoviji Vladin prijedlog zakona pod nazivom „Izmjena pojedinih zakona potrebnih za transformaciju institucionalnog sustava i financiranja sustava istraživanja, razvoja i inovacija“ usvojen je u lipnju 2019. godine. Iako je vlada obrazložila prijedlog zakona argumentom da će isti stvoriti okvir za nove i inovativne politike u znanosti, novi zakon izdvojio je istraživačke institute iz Mađarske akademije znanosti i dao ih u nadloežnost ih Ministarstvu za inovacije i tehnologiju. Politička kontrola Akademije znanosti već je pokrenuta godinu dana ranije, izgubila je kontrolu nad većinom svojih financija koje su prenesene na Ministarstvoaza inovacije i tehnologiju. Upravo na temelju ovih zakonodavnih promjena, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava, koja je posjetila Mađarsku u veljači 2019., izrazila je zabrinutost zradi ograničavanja akademskih sloboda u ovoj zemlji. Na temelju podataka iz dubinskih intervjua s članovima mađarskih akademskih institucija, ova prezentacija će pružiti pregled zakonskog ograničenja akademskih sloboda u Mađarskoj i analizirati odgovor domaćih i međunarodnih aktera na kontinuirane napade na demokratske institucije. u Mađarskoj, uključujući akademske. Također će pokušati utvrditi može li trend uspostave kontrole nad visokoškolskim sustavom i znanstveno-istraživačkim institucijama proizvesti domino efekt u drugim državama članicama EU-a u kojima populizam također raste kao politička sila i u kojima možemo pratiti trend uspostave iliberalne demokracije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Sociologija

POVEZANOST RADA