Pregled bibliografske jedinice broj: 1034970
Neke pedološke karakteristike ekosustava Đurđevačkih pijesaka
Neke pedološke karakteristike ekosustava Đurđevačkih pijesaka // Đurđevački pijesci ; geneza, stanje i perspektive / Tomić, Franjo (ur.).
Zagreb : Križevci: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2019. str. 119-126 doi:10.21857/yq32oh4od9 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 1034970 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neke pedološke karakteristike ekosustava Đurđevačkih pijesaka
(Some soil characteristics of Đurđevac sand ecosystem area)
Autori
Vrbek, Boris ; Pernar Nikola ; Bakšić Darko ; Perković Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Đurđevački pijesci ; geneza, stanje i perspektive
/ Tomić, Franjo - Zagreb : Križevci : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2019, 119-126
ISBN
978-953-347-282-9
Skup
Znanstveni skup Đurđevački pijesci, geneza, stanje i perspektive
Mjesto i datum
Đurđevac, Hrvatska, 29.06.2017. - 30.06.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pijesci, arenosol, šumska vegetacija, šumsko tlo, Đurđevački pijesci
(arenosol, forest vegetation, forest soil, aeolian sand near Đurđevac)
Sažetak
NEKE PEDOLOŠKE ZNAČAJKE EKOSUSTAVA ĐURĐEVAČKIH PIJESAKA Boris Vrbek, Nikola Pernar, Darko Bakšić, Ivan Perković SAŽETAK Prijenosnom snagom vjetra na prijelazu pleistocena u holocen područje srednjeg podravlja zasuto je pijeskom u vidu geološkog fenomena – živih pijesaka, osobito pored Đurđevca. Smirivanje ovih pijesaka obavljeno je koncem 19 i početkom 20. st., pretežno pošumljavanjem. Na Đurđevačkim pijescima u posljednjih stotinu godina šumska vegetacija, odnosno kulture crnog i običnog bora te bagrema, imala je dominantan utjecaj na intenzitet i smjer pedogenetskih procesa. Danas, šumske sastojine podignute na nekadašnjim živim pijescima obilježava smireni pijesak s humusnim horizontom i šumskom prostirkom. Pod kulturama crnog i običnog bora te bagrema to je arenosol silikatni, riječni, humozni. Na kontrolnim mjestima, površinama izvan šume, zastupljen je arenosol silikatni, tipični (slabo humozni). Prosječni udjel Corg na dubini od 0 – 5 cm pod šumskom vegetacijom je od 9 do 12 puta veći nego na kontrolnom lokaciji. Tla pod šumom u površinskom horizontu (0 – 5 cm dubine) sadrže prosječno od 2, 3 do 2, 5 g kg–1 ukupnog dušika što je i do 12 puta više nego na kontrolnoj lokaciji. Recentna pedogeneza obilježena je arenosolima u različitim razvojnim fazama, a evolucija tala odvija se progresivno prema skupini kiselih smeđih tala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije