Pregled bibliografske jedinice broj: 1034911
Odlike i posebnosti arhitektonskih redova Dioklecijanove palače
Odlike i posebnosti arhitektonskih redova Dioklecijanove palače // Otkrivanje Dalmacije V. Pojmovnik klasične arhitekture i strukovno nazivlje / Belamarić, Joško ; Šverko, Ana (ur.).
Split: Institut za povijest umjetnosti, 2019. str. 35-36 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1034911 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odlike i posebnosti arhitektonskih redova
Dioklecijanove palače
(The Characteristics and Particularities of the
Architectural Orders of Diocletian’s Palace)
Autori
Matetić Poljak, Daniela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Otkrivanje Dalmacije V. Pojmovnik klasične arhitekture i strukovno nazivlje
/ Belamarić, Joško ; Šverko, Ana - Split : Institut za povijest umjetnosti, 2019, 35-36
ISBN
978-953-7875-65-7
Skup
Otkrivanje Dalmacije V Pojmovnik klasične arhitekture i strukovno nazivlje = Discovering Dalmatia V The Vocabulary of Classical Architecture and Special Field Terminology
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 19.06.2019. - 22.06.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
aritektonski redovi ; Diokelcijanova palača ; Split
(architectural orders ; Diocletian's Palace ; Split)
Sažetak
Zahvaljujući visokom stupnju sačuvanosti pojedinih građevina i cjelina u Dioklecijanovoj palači, in situ je sačuvan dio arhitektonskih redova (vezana kolonada i istočna loggia na južnom pročelju, redovi Peristila, Vestibula i periptera Mauzoleja te replikama pojedinih elemenata nadomješteni izvorni redovi zapadne loggie južnog pročelja i dvaju superponiranih redova u interijeru Mauzoleja). Arheološka istraživanja na svjetlo su dana iznjedrila cijeli niz elemenata, što je omogućilo idejne rekonstrukcije pojedinih redova načinjene ili komponiranjem pronađenih disjecta membra sastavnica (decumanus), ili, u slučaju nedostatka pojedinih, idejne rekonstrukcije na kojima su sastavnice koje nedostaju određene prema tipskim analogijama (cardo, prostaza Mauzoleja, trijem Maloga hrama, peripter dviju centralnih građevina zapadnog temenosa, red vezan uz zid temenosa i red na sjevernim vratima). S aspekta arhitektonske i građevinske problematike arhitektonskim su se redovima (predlažući ujedno i njihove idejne rekonstrukcije) bavili V. Andrić, R. Adam, G. Niemann, E. Hébrard i J. Marasović. Kroz prizmu istraživanja arhitektonske dekoracije prva im se posvetila Sh. McNally. Na rezultatima njezinih istraživanja proučavanje je nastavila D. Matetić Poljak obuhvativši tipološku i stilsku analizu redova u cjelini i svih njihovih elemenata. Arhitektonski redovi u palači (čije ćemo elemente detaljnije predstaviti) otkrivaju niz varijacija koje zorno ilustriraju rimsku i kasnoantičku slobodu u povezivanju različitih vrsta stupova i sastavnica trabeacije. Dominiraju redovi s korintskim stupovima i trabeacijom na kojoj može varirati broj sastavnica (sklop arhitrav – friz – vijenac ili arhitrav – vijenac) i njihovi tipovi. Na pojedinim redovima javljaju se kompozitski i korintizirajući kapiteli te kapiteli glatkog kalathosa. Shodno baštinjenom kansorenesansom poimanju arhitektonskih redova, redovi u palači mogu se klasificirati kao korintski, kompozitski i „nekanonski“. Prema stilizaciji pojedinih elemenata, arhitektonski redovi Dioklecijanove palače zauzimaju važno mjesto u razvitku kasnoantičke arhitektonske dekoracije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Arheologija
