Pregled bibliografske jedinice broj: 1034643
Studij filozofije u kapucinskom samostanu u Varaždinu između 1705. i 1783.
Studij filozofije u kapucinskom samostanu u Varaždinu između 1705. i 1783. // XVII. Dies historiae: Školstvo i društvene prilike kroz povijest u Hrvatskoj
Zagreb, 2019. str. 1-1 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1034643 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Studij filozofije u kapucinskom samostanu u Varaždinu između 1705. i 1783.
Autori
Škerbić, Matija Mato
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
XVII. Dies historiae: Školstvo i društvene prilike kroz povijest u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
studij filozofije i teologije, kapucini, samostan u Varaždinu
Sažetak
Samostan Reda kapucina franjevačke male braće (OFM Cap) u Varaždinu osnovan je 1705. Do izdvajanja Hrvatske kapucinske provincije 1783., bio je dio Štajerske kapucinske provincije (Provinciae Styriae). Kao takav, a u smislu upute „neka budu u nekim mjestima organizirani studiji svetih znanosti“ samostan je povremeno bio sjedište organiziranog studija filozofije (i teologije). Nakana je autora istražiti u kojim je vremenskim periodima održavan studij u samostanu te s kojim profesorima (lector) odnosno utvrditi je li među njima bilo hrvatskih. Autora također zanima i kakav je bio ustroj ‘samostanskih studija’ kapucinskog reda te se tako referira na Generalni plan studija (Ratio Studiorum) donesen 1575., prema kojem svaka kapucinska provincija mora imati organiziran svoj zaseban sedmogodišnji studij filozofije (3 godine) i teologije (4 godine), baziran na „teološkim i duhovnim temeljima sv. Bonaventure, Duns Scota i ostalih franjevačkih učitelja.“ Također, poziva se i na Konstitucije reda franjevačke male braće kapucina (Constitutiones, ordinis fratrum minorum Capuccinorum) iz 1643., gdje se u 14. poglavlju naslovljenom Studiorum donose precizna uputstva za ustroj i provođenje studija. Osim navedenih izvora, autor koristi zapisnike odluka Kongregacija (Congregatio) i Kapitula (Capitulum) Štajerske kapucinske provincije (Provinciae Styriae), u nastojanju rekonstrukcije preciznih vremenskih perioda u kojima je varaždinski samostan bio filozofsko učilište za kapucinske redovnike. Ovo istraživanje još je jedan dokaz postojanja visokoškolske izobrazbe, na području filozofije i teologije, na hrvatskom tlu prije formalnog osnivanja Sveučilišta u Zagrebu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Povijest
