Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1034578

Poznavanje zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Republike Hrvatske studenta Učiteljskog studija u Splitu


Ćapeta Kristina
Poznavanje zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Republike Hrvatske studenta Učiteljskog studija u Splitu, 2019., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet Split, Split


CROSBI ID: 1034578 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Poznavanje zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Republike Hrvatske studenta Učiteljskog studija u Splitu
(Knowledge of the Teacher Education students about protected plant and animal species in Republic of Croatia)

Autori
Ćapeta Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet Split

Mjesto
Split

Datum
11.07

Godina
2019

Stranica
101

Mentor
Ivana Restović

Ključne riječi
zaštićene biljne vrste, zaštićene životinjske vrste, znanje studenata, stupanj sigurnosti u odgovor
(protected plant species, prtected animal species, knowledge of students, security level in answer)

Sažetak
Mnoge su biljne i životinjske vrste zbog ugroženosti zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (2013). Među životinjama zaštićene su pojedine vrste ptica, gmazova, sisavaca, vodozemaca, riba i beskralježnjaka. Sve su one, uz biljke, ugrožene zbog onečišćenja okoliša, nestajanja njihovih prirodnih staništa te pretjerane uporabe pesticida. Najvećim se uzročnikom ugroženosti drugih vrsta smatra čovjek. Postoji devet kategorija ugroženosti biljnih i životinjskih vrsta, a to su: izumrla (EX), izumrla u prirodi (EV), regionalno izumrla (RE), kritično ugrožena (CR), ugrožena (EN), osjetljiva (VU), gotovo ugrožena (NT), najmanje zabrinjavajuća (LC) te nedovoljno poznata (DD). Republika Hrvatska potpisnica je mnogih dokumenata, odnosno ugovora kojima je utvrđena zaštita prirode. Neki od njih su: Konvencija o biološkoj raznolikosti (1992), Konvencija o zaštiti močvara (vlažnih staništa) (1971), Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (1973), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (1979) te pripadajući sporazumi te Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1972). Njihovim se potpisivanjem Republika Hrvatska obvezala na zaštitu prirode temeljenu na njihovim stavkama. Za potrebe izrade ovoga diplomskoga rada provedeno je istraživanje u kojemu su sudjelovali studenti od prve do pete godine Učiteljskoga studija Filozofskoga fakulteta u Splitu. Instrument istraživanja bila je anketa kojom se ispitivalo znanje studenata o zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama na području Republike Hrvatske. Istraživanje je potvrdilo da postoji statistički značajna razlika između studenata koji znaju i ne znaju da postoji Zakon o zaštiti prirode u RH, djelomično je potvrđeno nepostojanje povezanosti između točnih odgovora i sigurnosti studenata u dani odgovor te je potvrđen najveći broj točnih odgovora studenata na tvrdnje o zaštićenim sisavcima. Studentima su najveće nepoznanice kao zaštićene biljne i životinjnske vrste bili vodeni kozlac, sredozemni galeb, tuna i šaran. Vodeni kozlac vrsta je za koju studenti smatraju da je reklit, a ne strogo zaštićena vrsta na području RH, dok za sredozemnoga galeba, tunu i šarana skoro trećina studenata nije znala da su zaštićene životinjske vrste na području Republike Hrvatske. Studenti najbolje poznaju velebitsku degeniju kao zaštićenu vrstu, a dobro poznavanje su pokazali i po pitanju sredozemne medvejdice, bjeloglavog supa i čovječe ribice. Biljne i životinjske vrste smatraju se jednim od bogatstava prirode te ih je potrebno očuvati za buduće generacije. Današnje vrijeme smatra se novim vremenom masovnoga izumiranja vrsta, stoga je očuvanje bioraznolikosti na vrhu ljestvice priroriteta zaštite prirode. Od iznimne je važnosti poštivati prirodu i propise o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta, sudjelovati u izgradnji ekološke svijesti kod djece od najranije dobi te ih naučiti da beru samo ono što su sami posadili te da „love“ samo fotoaparatom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu

Profili:

Avatar Url Tamara Ćapeta (autor)

Avatar Url Ivana Restović (mentor)


Citiraj ovu publikaciju:

Ćapeta Kristina
Poznavanje zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Republike Hrvatske studenta Učiteljskog studija u Splitu, 2019., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet Split, Split
Ćapeta Kristina (2019) 'Poznavanje zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Republike Hrvatske studenta Učiteljskog studija u Splitu', diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet Split, Split.
@phdthesis{phdthesis, year = {2019}, pages = {101}, keywords = {za\v{s}ti\'{c}ene biljne vrste, za\v{s}ti\'{c}ene \v{z}ivotinjske vrste, znanje studenata, stupanj sigurnosti u odgovor}, title = {Poznavanje za\v{s}ti\'{c}enih biljnih i \v{z}ivotinjskih vrsta Republike Hrvatske studenta U\v{c}iteljskog studija u Splitu}, keyword = {za\v{s}ti\'{c}ene biljne vrste, za\v{s}ti\'{c}ene \v{z}ivotinjske vrste, znanje studenata, stupanj sigurnosti u odgovor}, publisherplace = {Split} }
@phdthesis{phdthesis, year = {2019}, pages = {101}, keywords = {protected plant species, prtected animal species, knowledge of students, security level in answer}, title = {Knowledge of the Teacher Education students about protected plant and animal species in Republic of Croatia}, keyword = {protected plant species, prtected animal species, knowledge of students, security level in answer}, publisherplace = {Split} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font