Naslov
Digitalni mediji i spremnost za školu
(Digital media and school readiness)

Autori
Prskalo, Angiada ; Rudeš-Bogdan, Višnja ; Kotrla Topić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Psihologija i digitalni svijet, knjiga sažetaka 27. godišnje konferencije hrvatskih psihologa / Šincek, Daniela ; Rudolfi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan - Osijek : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 63-63

ISBN
978-953-55079-9-4

Skup
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija i digitalni svijet

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.11.2019. - 09.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
spremnost za školu, digitlani mediji, poznavanje slova
(school readiness, digital media, letter recognition)

Sažetak
Upravo zbog stalnog porasta upotrebe digitalnih medija među djecom od najranije dobi, ali i zbog promjena u načinu njihove upotrebe, nužno je kontinuirano pratiti kako je takva upotreba povezana s dječjim kognitivnim ishodima, primjerice spremnosti za školu, kao i s kasnijih obrazovnim postignućima. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost upotrebe različitih digitalnih medija i spremnosti za školu kod djece predškolske dobi, školskih obveznika. Spremnost za školu definira se kao socijalna, emocionalna i kognitivna spremnost djeteta za osnovnoškolsko obrazovanje. U ovome istraživanju usmjeravamo se na kognitivnu komponentu spremnosti za školu, koja se očituje u grafomotoričkim vještinama, logičkom rezoniranju te poznavanju slova. Naime, ranija istraživanja pokazuju kako su grafomotoričke vještine značajan prediktor kasnijih intelektualnih sposobnosti, logičko rezoniranje povezano je s matematičkim učenjem kod šestogodišnjaka, a poznavanje slova snažan je prediktor kasnijih čitalačkih vještina. Djeca, sudionici istraživanja (N=97), su u sklopu uobičajenog postupka testiranja ispunjavala Test spremnosti za školu (Hadžiselimović i sur., 2008), koji osim ukupnog rezultata nudi i zasebne podatke o grafomotoričkim vještinama te sposobnosti logičkog rezoniranja. Dječje poznavanje slova ispitano je posebno pripremljenim karticama s velikim tiskanim slovima hrvatske abecede. Roditelji (N=97) su pomoću upitnika procijenili koliko dijete koristi određene digitalne medije u određene svrhe, zasebno za radne dane u tjednu i za dane vikenda (u satima): (a) Upotrebljava računalo ; (b) Igra igre uz pomoć neke igraće konzole ; (c) Koristi tablet ili mobitel za igranje igara, pretraživanje Interneta, gledanje videa, pregledavanje društvenih mreža i sl. ; (d) Gleda TV ili DVD. Rezultati pokazuju kako postoji blaga, ali značajna negativna povezanost vremena kojeg dijete provede koristeći računalo tijekom prosječnog radnog dana i njihovog ukupnog rezultata na testu spremnosti za školu (Spearman rho=-.207, p=.046). Drugim riječima, djeca koja tijekom tjedna provode više vremena upotrebljavajući računalo pokazuju nižu razinu spremnosti za školu. Nadalje, postoji također blaga, ali značajna negativna povezanost upotrebe tableta tijekom radnog dana i poznavanja slova (Spearman rho=-.254, p=.015), što nam govori da djeca koja tijekom radnog dana češće koriste tablet poznaju manje slova hrvatske abecede. Ovakvi rezultati ukazuju na važnost koju upotreba digitalnih medija u predškolskoj dobi može imati kada je u pitanju kognitivna komponenta spremnosti djece za školu. Daljnja istraživanja trebala bi svakako obuhvatiti i socio-emocionalni aspekt spremnosti za školu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA