Naslov
Borba između digitalnih medija i knjige – tko pobjeđuje i s kojim posljedicama
(The struggle between digital media and books - who wins and with what consequences)

Autori
Kotrla Topić, Marina ; Šakić Velić, Marija ; Merkaš, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Psihologija i digitalni svijet, knjiga sažetaka 27. godišnje konferencije hrvatskih psihologa / Šincek, Daniela ; Rudolsi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan - Osijek : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 62-62

ISBN
978-953-55079-9-4

Skup
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija i digitalni svijet

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.11.2019. - 09.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
digitalni mediji, obiteljsko literarno okruženje, poznavanje slova, predčitalačke vještine
(digital media, literary environment, prereading skills)

Sažetak
Porast upotrebe digitalnih medija među djecom od najranije dobi znanstvenicima je zanimljiv i u kontekstu rastuće zabrinutosti roditelja u pogledu zanemarivanja drugih, „tradicionalnijih“ oblika igre i aktivnosti, do kojeg smatraju da dolazi zbog veće prisutnosti digitalnih medija. Jedna od takvih aktivnosti odnosi se na njegovanje literarnog okruženja u kojem dijete odrasta kroz zajedničku posudbu i kupovinu dječjih knjiga i slikovnica, zajedničko čitanje te razgovor o pročitanim djelima, posjete kazališnim predstavama i sl. Istraživanja pokazuju da djeca digitalne medije uglavnom koriste sami, posebno kada je riječ o interaktivnim sadržajima na medijima s touchscreen tehnologijom poput tableta i mobitela, te da za to vrijeme roditelji obavljaju druge poslove u kućanstvu (Kurichova, 2014). Istodobno, za zajedničko čitanje i razgovor o knjigama, nužno je da roditelj bude prisutan uz dijete koje još ne zna samostalno čitati. Stoga je važno razmotriti pitanje povezanosti količine i svrhe upotrebe digitalnih medija, kao i izraženost literarnog okruženja te njihove povezanosti s kognitivnim ishodima važnim za kasnije akademsko postignuće, konkretno poznavanjem slova. U provedenom istraživanju roditelji (N=97) su pomoću upitnika procijenili koliko (u satima) dijete koristi tablet ili mobitel za zabavu odnosno igranje igara, pretraživanje Interneta, gledanje videa, pregledavanje društvenih mreža i sl, koliko često koristi računalo te gleda TV. Mjera ukupnog vremena provedenog u svakoj od navedenih aktivnosti tijekom tipičnog tjedna izračunata je tako što je: 1) procjena vremena provedenog u određenoj aktivnosti tijekom tipičnog radnog dana pomnožena s pet, za pet radnih dana u tjednu ; (2) procjena vremena provedenog u određenoj aktivnosti tijekom tipičnog dana vikenda pomnožena s dva, za dva dana vikenda ; (3) navedene su dvije mjere zbrojene. Za procjenu literarnog okruženja u obitelji primijenjen je Upitnik za procjenu okruženja obiteljske pismenosti (Home Literacy Environment Questionnaire) (Marjanovič Umek i sur., 2005). Dječje poznavanje slova ispitano je posebno pripremljenim karticama s velikim tiskanim slovima hrvatske abecede. Rezultati pokazuju kako djeca koja tijekom uobičajenog tjedna provode rjeđe upotrebljavaju tablet ili pametni telefon za zabavu i opuštanje, rjeđe upotrebljavaju računalo te čiji roditelji s njima češće prakticiraju interaktivno čitanje, prepoznaju više slova. Također, djeca koja češće gledaju televiziju manje vremena provode s roditeljima u situacijama koje stimuliraju upotrebu jezika. Ovakvi rezultati upućuju na važnost praćenja vremena koje djeca predškolske dobi provedu upotrebljavajući digitalne medije, kao i kvalitete obiteljskog literarnog okruženja, u kontekstu razvoja ranih predčitalačkih vještina djeteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA