Naslov
Dva tipa ophođenja s tradicijom / Komparativna analiza romana Dvanaest prstena Jurja Andruhovyča i Bolja polovica hrabrosti Ivana Slamniga
(Two types relationships with the literary tradition / Comparative analysis of novels Twelve Rings by Yuri Andruhovych and Better Half of Courage by Ivan Slamning)

Autori
Pešorda, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.05

Godina
2012

Stranica
123

Mentor
Oraić Tolić, Dubravka

Ključne riječi
ophođenje s tradicijom, postmodernizam, histografska metafikcija, teorija citatnosti, novopovijesni roman, odbijanje, mistifikacija, citatni dijalog, citatna polemika
(realationship with tradition, postmodernism, histiographic metafiction, theory of quotation, new hystorical novel, rejection, mystification, quotation dialogue, quotation polemic)

Sažetak
U disertaciji je u okviru teorije historiografske metafikcije i teorije citatnosti analizirano ophođenje s tradicijom u romanu Bolja polovica hraabrosti Ivana Slamniga i Dvanaest prstena Jurija Andruhovyča. Djelomice su analizirani također neki novopovijesni romani iz hrvatske književnosti te suvremeni ukrajinski romani s povijesnom tematikom. U tipologiji odnosa prema tradiciji korišten je klasifikacijski aparat koji se sastoji od devet tipova odnosa prema tradiciji. Navedeni romani također su analizirani u kontekstu binarnih opozicija: metafizika- znanost, pravocrtan-kružan (tijek vremena/povijesti), nacionalno-internacionalno. Za Slamnigov roman Bolja polovica hrabrosti utvrđen je da je temeljni modus u ophođenju s tradicijom odbijanje. U romanu Dvanaest prstena temeljni modus ophođenja s tradicijom jest mistifikacija. U oba romana utvrđeno je prepletanje citatnog dijaloga i citatne polemike. Slamnigov roman stoji u počecima hrvatskog i europskog postmodernizma, a Andruhovyčev roman već karakteriziraju znakovi iscrpljenosti postmodernističke paradigme. Ti su znakovi: pokušaj izgradnje individualne metafizike u svijetu bez objedinjujuće metapripovijesti, zaokret prema mitskom, kružnom poimanju povijesti i vremena, ali i svijest o nekim teško premostivim razlikama između kultura. Komparativna analiza dvaju romana s aspekta historiografske metafikcije uspostavlja podlogu za dalje istraživanje na polju hrvatsko-ukrajinske komparatistike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA