Pregled bibliografske jedinice broj: 1033847
Ekonomika proizvodnje alternativnih oraničnih kultura
Ekonomika proizvodnje alternativnih oraničnih kultura // Agroeconomia Croatica, 9 (2019), 1; 69-80 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1033847 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekonomika proizvodnje alternativnih oraničnih kultura
(Economics of ancient grains production)
Autori
Čop, Tajana ; Krmpotić, Klara ; Njavro, Mario
Izvornik
Agroeconomia Croatica (1333-2422) 9
(2019), 1;
69-80
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ekonomika ; pir ; jednozrnac ; dvozrnac ; kamut
(economics: spelt ; einkorn ; emmer ; kamut)
Sažetak
Alternativnim kulturama nazivaju se jednogodišnje i višegodišnje vrste različitih botaničkih porodica, koje su se koristile u prošlosti, ali su ih zamijenile druge proizvodnje ili moderne visokoproizvodne sorte. Najbrojnija grupa su alternativne žitarice. Predstavnici alternativnih žitarica pripadaju rodu pšenica (Triticum) – pir, jednozrnac, dvozrnac i kamut. Za ove žitarice rabi se i izraz stare sorte ili ancient grains u engleskom jeziku. Alternativne kulture zanimljive su ponovo zbog povoljnog utjecaja na zdravlje ljudi, pozitivnih nutritivnih svojstva, kao i težnji pojedinaca za povećanjem raznolikosti ishrane. S druge strane, nedostatci su niži prinosi i nedovoljno tržište. Alternativne kulture se u svijetu i Hrvatskoj uzgajaju u ekološkom sustavu proizvodnje. Cilj rada je ocijeniti utjecaj uzgoja alternativnih kultura na dohodak od poljoprivrede i diversifikaciju poslova na gospodarstvu. Na temelju kalkulacije proizvodnje izračunati su pokazatelji uspješnosti proizvodnje i točka pokrića u ekološkoj proizvodnji pira, jednozrnca i dvozrnca. Rezultati pokazuju kako je proizvodnja alternativnih žitarica dohodovnija u odnosu na konvencionalnu, pa i ekološku proizvodnju pšenice. Ekonomičnost proizvodnje u konvencionalnoj proizvodnji pšenice iznosi 1, 18, a u proizvodnji ekološkog pira 3, 30. Pokazatelji za dvozrnac i jednozrnac su nešto niži. Sličan je odnos i kod proizvodnosti i rentabilnosti, kod kojih pšenica zaostaje u odnosu na ekološku proizvodnju alternativnih žitarica. Velike površine nekorištenog zemljišta, relativno mala ulaganja, niski zahtjevi prema tlu, značajna potražnja i dohodovnost, argumenti su za povećanje proizvodnje alternativnih žitarica u Hrvatskoj, posebice u sustavu ekološke proizvodnje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb