Pregled bibliografske jedinice broj: 1033542
Paideia antičkih Grka
Paideia antičkih Grka // PAIDEIA - Odgovornost za sadašnjost / Senković, Željko (ur.).
Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2019. str. 15-15 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1033542 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Paideia antičkih Grka
(Paideia of the Ancient Greeks)
Autori
Lukaš, Mirko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
PAIDEIA - Odgovornost za sadašnjost
/ Senković, Željko - Osijek : Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2019, 15-15
ISBN
978-953-314-136-7
Skup
PAIDEIA – Odgovornost za sadašnjost
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 21.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
agatos, aristokracija, čovječnost, kalos, kultiviranost
(agatos, aristocracy, humanity, callos, cultivation)
Sažetak
Paideia je područje u kojem se čovjek oblikuje kao biće, kao kalos i agatos. U kalokagatiji Grci vide odgojni ideal dostupan svakom slobodnom muškom državljaninu. To su odgoj i obrazovanje koji oblikuju čovjeka u njegovim temeljnim bivstvujućim, ustrojstvenim elementima: ljepoti tijela, etici, razumu, prosudbi i svakako vrhunskoj izobrazbi. Paideia je aristokratski privilegij onih koji imaju slobodno vrijeme, shole. No shole ipak nije lagodan život, život bez rada, ono je težak rad, posao u smislu „proizvoditi čovjeka“ ili činiti čovjeka čovjekom, očovječiti ga ili disciplinirati. Grci su paideiu promatrali prije svega kao vođenje i primjer, promatrano odgojnim uzorom – kultiviranim odraslim muškarcem. On stoji u opoziciji, nasuprot još prirodnom nedoraslom dječaku, koji predstavlja potpunu negaciju svog uzora. Paideia se danas promatra kao istinska aktualizacija čovjekove prirode koja predstavlja cjelovitu humanističku orijentaciju u Europi od antike do danas, a značila bi kulturu (društvo) nasuprot onome što se imenuje prirodnim (divljim), koje treba preoblikovati, obraditi, uroniti u kulturu. Aristotel u Politici navodi: „Cilj sve umjetnosti i odgoja jeste popuniti manjkavosti prirode“. To univerzalno europsko pedagoško gledište možemo interpretirati ili prevesti kao dopunu, ispunjavanje, nadomjestak, zauzimanje za, zauzimanje mjesta. Točnije, cilj odgoja nije ispravljati prirodu, nego doraditi, dotjerati u red, kultivirati manjkavo, divlje, neuređeno prirodno. Da prirodno popuni obrise i, napokon, da kulturno potpuno zauzme mjesto prirodnoga, ili kako bi to suvremeno Freud rekao: „postojanje Ja, na mjestu gdje je bilo Ono“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
