Pregled bibliografske jedinice broj: 1033031
Znanstvena infrastruktura – osnova za istraživanja, poticanje inovacija i suradnju s gospodarstvom
Znanstvena infrastruktura – osnova za istraživanja, poticanje inovacija i suradnju s gospodarstvom // 14. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva Opatija
Opatija, Hrvatska, 2019. str. 133-133 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1033031 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znanstvena infrastruktura – osnova za istraživanja, poticanje inovacija i suradnju s gospodarstvom
(Scientific infrastructure – the foundation for research, innovation and cooperation with industry)
Autori
Serdar, Marijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
14. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva Opatija
/ - , 2019, 133-133
Skup
14. dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.06.2019. - 15.06.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Znanstvena infrastruktura, materijali, kalorimetrija, termogravimetrijska analiza, znanstveni projekti
(Scientific infrastructure, materials, calorimetry, thermogravimetry, research projects)
Sažetak
Vodeće zemlje u svijetu po inovacijama su upravo zemlje u kojima je najveće nacionalno izdvajanje za znanost. U 2018. godini zemlja s najvećim globalnim inovacijskim indeksom bila je Švicarska, zemlja koja je u 2016. godini za znanost izdvajala gotovo 3, 5% bruto nacionalnog dohotka. Veće nacionalno izdvajanje za znanost u Europi prisutno je jedino u Švedskoj, zemlji koja je na 3. mjestu svjetskih inovatora. U ovim zemljama prisutna je napredna istraživačka infrastruktura, poput Swiss Light Source (SLS) sinkrotrona u Paul Scherrer Institutu u Švicarskoj ili 4 generacije sinkrotrona MAX u Švedskoj, te se u tim zemljama nalaze ponajbolja sveučilišta u svijetu. Ono što je još zanimljivije kod obje od ove dvije zemlje je da od 3, 5% bruto nacionalnog dohotka ulaganja u znanost gotovo 2, 5% dolazi direktno iz industrije. Statistike inovacija, ulaganja u znanost i istraživačke infrastrukture pokazuju da su ovi pojmovi snažno povezani, te da se jedino sustavnim ulaganjem u znanost i strateškim razvojem istraživačke infrastrukture može provoditi izvrsna znanost. U radu će biti prikazani napori Građevinskog fakulteta prema sustavnom razvoju istraživanja i strateškom ulaganju u istraživačku infrastrukturu, s naglaskom na osnivanje grupe i laboratorija za napredna istraživanja građevinskih materijala, čije osnivanje se bazira na europskim i nacionalnim istraživačkim projektima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo, Temeljne tehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
CSRP-180590
H2020-MSCA-ITN-2018-DuRSAAM
HRZZ-UIP-2017-05-4767 - Alternativna veziva za beton: razumijevanje mikrostrukture za predviđanje trajnosti (ABC) (Serdar, Marijana) ( CroRIS)
Ustanove:
Građevinski fakultet, Zagreb
Profili:
Marijana Serdar
(autor)