Naslov
Adolescenti u moderno doba: vrijednosna obzorja, razvoj identiteta i socijalni izazovi.
(Adolescents in the Modern Age: value horizons, identity development and social challenges)

Autori
Smontara, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Društvo nije zdravo, ali je ozdravljivo. Zbornik radova petog međunarodnog kongresa logoterapije. / Pahljina, Barbara - Zagreb : LOGOS Hrvatska, 2019, 70-74

Skup
Ljudsko dostojanstvo

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.06.2019. - 15.06.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
adolescencija, razvoj identiteta, vrijednosna obzorja, socijalni izazovi
(adolescence, identity development, value horizons, social challenges)

Sažetak
Rezultati nacionalnih istraživanja ukazuju da su među adolescentima dobro prihvaćene vrijednosti individualne afirmacije, autonomije i privatnosti. Preferiraju vrijednosti koje simboliziraju ekspresivne društvene odnose i refleksivan odnos prema životu. Slobodu pojedinca smatraju važnijom od jednakosti, podržavaju ravnopravnost spolova, pokazivanje emocija kod muškaraca i nenasilno rješavanje sukoba. Samoostvarujuća vrijednosna orijentacija adolescenata je, kao zaštitni čimbenik socijalizacije, povezana s odgovornošću i svrhovitom upotrebom slobodnog vremena, dok je hedonistička značajno povezana sa socijalnim sukobima, problematičnim i(li) rizičnim ponašanjima. Charles Dickens slikovito je opisao adolescenciju kao najbolje i najgore razdoblje života, doba mudrosti i doba ludosti. Dva makrocilja adolescentnog razdoblja su autonomija i stvaranje identiteta, koji se preispituje, redefinira, djeluje mozaički i stoji pred mnoštvom različitih izazova. Adolescenti su usmjereni na vlastite ideje, utopistička pitanja i nerijetko kritični prema ljudima čiji postupci nisu u skladu s njihovim razmišljanjima ili stavovima. Većina ih prolazi kroz razdoblje difuzije identiteta, koju obilježava nestabilan osjećaj samopoimanja te individualističko izražavanje vlastitoga mišljenja, emocija, stavova i ponašanja. Potreba usklađivanja (svi to rade) na mjestima izgubljenosti (tamo svi idu), ljubavna razočaranja, školski neuspjeh i druge poteškoće dodatna su prigoda za razvoj nekoga od poremećaja koji proizlazi iz neprimjerenoga socioemocionalnog razvoja. Kako bi zaustavili vrijeme i ostali u vlastitoj čaroliji, neprestano stvaraju alternativne mikrosvjetove u kojima naizgled pronalaze vlastiti identitet. To je razlog sve većeg širenja Big Brothera, provođenja vremena na društvenim mrežama i boravka na tulumima. U tim suvremenim maternicama doživljavaju krivotvorenu emocionalnu dimenziju koja im umanjuje sposobnost autentičnoga pronalaženja samih sebe. Na deterioraciju odnosa utječu konflikti i gubitak povjerenja, osobito egocentričnih i impulzivnih adolescenata, a vršnjačkom pritisku podložniji su nesigurni mladići filantropske orijentacije i niskoga samopoštovanja. Oni imaju poteškoća s razumijevanjem međuljudskih odnosa, a u njima nerijetko pokazuju vlastita emocionalna ograničenja ili strah od gubitka odnosa. Pseudozrelost, površna autonomija i afektuozna ideja moralnosti, osobito zanemarenih i(li) zlostavljanih adolescenata praćena poniženjem i sramom, nerijetko završava premiieštanjem bijesa na druge osobe i objekte, a intenzivni i traumatični događaji imaju relativno kratkotrajni efekt na vrijednosti. Globalizacija, egzistencijalni policentrizam i mediji koji su poput alter-ega otežavaju im pronalaženje uzora, a raskorak između psihološke i socijalne zrelosti napinje razvojni luk produljene mladosti stvaranjem fragmentarnog i subkulturnog identiteta. U modernom i kompleksnom društvu sve teže oblikuju svoju ljudskost: pritom se iz različitih razloga mogu odreći sposobnosti samodistanciranja i samonadrastanja. Tada umjesto cilja nerijetko odabiru anonimnost ili konformizam skupine vršnjaka, udaljavajući se od unutarnje slobode i odgovornosti za svoje izbore i odluke. Zbog toga ih je važno senzibilizirati za prolaznost sadašnjeg trenutka i otkrivanje smisla. Onima čiji je socioemocionalni razvoj obilježen tjeskobom, fobijama, odnosnim problemima, stresnim događajima, razvojem ovisnosti, somatoformnim poremećajima i nedostatkom životnog smisla pomoć mogu potražiti u logoterapiji koja se pokazala osobito učinkovitom u prevladavanju navedenih poteškoća, jer prema Franklu „čovjek je uvijek veći od svog problema“. Bez osjećaja sigurnosti, zadovoljenih razvojnih potreba i osjećaja pripadnosti borit će se s razvojem pozitivnog osjećaja vlastitog identiteta, privrženosti i ego-osnaženosti te neće moći započeti fazu produktivnosti i zrelosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA