Naslov
Mile Bogović - povjesničar biskupije
(Mile Bogović - the Diocese historian)

Autori
Puškarić, Franje

Izvornik
Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci (1331-5137) LIX/LX (2018); 271-288

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Senjska i Modruška ili Krbavska biskupija ; Gospićko-senjska biskupija ; Mile Bogović
(The Diocese of Senj and Modrš or Krbava ; the Diocese of Gospić-Senj ; Mile Bogović)

Sažetak
Tijekom povijesti bilo je više osoba koje su se bavile poviješću biskupija: Senjske, Krbavske ili Modruške i Otočke, kasnije Senjske i Modruške ili Krbavske. Ove biskupije prethodile su Riječko-senjskoj nadbiskupiji i kasnije Gospićko-senjskoj biskupiji kojoj je pripala glavnina područja ujedinjenih biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske. Prvo djelo o povijesti Crkve u spomenutim biskupijama je djelo Danijela Farlatija Illyricum sacrum. Nakon Farlatija, ovom temom bavili su se više Juraj Antun Belić – Ligatić, Manojlo Sladović, Ivan Črnčić i Josip Burić, dok su drugi autori o tome pisali znatno manje i često samo usputno. U novije vrijeme najbolji poznavatelj povijesti biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske, među suvremenicima koji su se tim pitanjima bavili, svakako je Mile Bogović. Kao crkveni povjesničar predavao je dugi niz godina više kolegija u visokim školskim ustanovama u Rijeci i Gospiću te radio u Biskupskom arhivu u Senju. U svom znanstvenom radu objavio je petnaestak knjiga i više od stotinu znanstvenih članaka, uredio nekoliko knjiga, organizirao i sudjelovao na više znanstvenih skupova. Bio je prvi glavni urednik Riječkog teološkog časopisa i suradnik u Senjskom zborniku. U Zvonima, Vili Velebita, Mostovima i drugim časopisima objavio je velik broj članaka znanstveno- popularnog tipa. Njegova znanstvena djelatnost može se podijeliti na tri područja: 1. odnosi s Pravoslavnom Crkvom, 2. hrvatski glagolizam (hrvatska glagoljska kultura), 3. povijest biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske (napose onog dijela koji je ušao u sastav Gospićko-senjske biskupije). Uz ova tri područja u novije vrijeme možemo dodati još hrvatski martirologij. Kada je riječ o biskupijama Senjskoj i Modruškoj ili Krbavskoj, Bogović je najviše pisao o njihovom školstvu, biskupima, Senjskom kaptolu, redovništvu, župama i glagoljskoj kulturi, a u novije vrijeme pisao je i govorio o stradanju žrtava u Drugom svjetskom ratu, Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini i Svehrvatskom grobu. Veliki obol dao je u nastajanju Gospićko-senjske biskupije kojoj je postao prvim biskupom. O Bogovićevom doprinosu u poznavanju crkvene povijesti područja koje danas pripada Gospićko-senjskoj biskupiji i šire, do sada se malo pisalo. U ovom radu nastoje se najprije ukratko predstaviti radovi povjesničara koji su pisali o povijesti biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske prije Bogovića, a potom sažeto predstaviti rad Mile Bogovića kao crkvenog povjesničara i njegove zasluge u boljem poznavanju te povijesti. Bit će spomenuti i Bogovićevi suvremenici koji su se bavili ili se bave istim temama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA