Pregled bibliografske jedinice broj: 1031993
Ima jedan cvijetak, al' mu ne znam ime, mislim da se zove: „Ne zaboravi me!“ (mladenaštvo i stvaralaštvo u Vrbanji i Vinkovcima tijekom 19. i 20. stoljeća)
Ima jedan cvijetak, al' mu ne znam ime, mislim da se zove: „Ne zaboravi me!“ (mladenaštvo i stvaralaštvo u Vrbanji i Vinkovcima tijekom 19. i 20. stoljeća) // O Šokcima je rič, zbornik radova s Međunarodnoga okrugloga stola (2016–2018) / Čutura, Vladan ; Šeremešić, Marija (ur.).
Sombor: Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor, 2019. str. 79-128 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1031993 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ima jedan cvijetak, al' mu ne znam ime, mislim da se zove: „Ne zaboravi me!“ (mladenaštvo i stvaralaštvo u Vrbanji i Vinkovcima tijekom 19. i 20. stoljeća)
(Youthfulness and Creativity in Vrbanja and Vinkovci during 19th and 20th Century)
Autori
Blažević Krezić, Vera
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
O Šokcima je rič, zbornik radova s Međunarodnoga okrugloga stola (2016–2018)
/ Čutura, Vladan ; Šeremešić, Marija - Sombor : Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor, 2019, 79-128
ISBN
978-86-915323-1-4
Skup
Međunarodni okrugli stol "O Šokcima je rič"
Mjesto i datum
Sombor, Srbija, 17.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
stari spomenari i čestitari, stvaralaštvo djece i mladih, Vrbanja i Vinkovci, druga polovica 19. i prva polovica 20. stoljeća
(Spontaneous Culture of Children and Young People, Notebooks, Vrbanja and Vinkovci, 19th and 20th Century)
Sažetak
U radu se pristupa analizi spomenika i čestitara djece i mladih vrbanjsko-vinkovačkoga kraja koji su nastajali tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća. Nastoji ih se opisati kao proizvode spontanoga kolektivnog stvaralaštva djece i mladih, odnosno kao tekovine dječje supkulture i dječjega folklora. Posebna se pozornost posvećuje filološkoj analizi spomenarskih zapisa među kojima se izdvajaju citati i parafraze kanonskih djela visoke književnosti (tzv. lektirna djela), potom zapisi koji uporište pronalaze u popularnoj kulturi (film, televizija, radio, glazba, tiskovine, trivijalna / zabavna književnost i dr.) uz tzv. stalna (tematska) mjesta, odnosno nepromjenjive sastavnice crpljene iz tradicionalne spomenarske građe. Propituju se jezične odlike zapisa: višejezičnost (interkulturalizam i mulitkulturalizam), otklon od jezične norme uz prepoznavanje tragova (slavonskoga) dijalekta. Analizirane knjižice naposljetku se predstavljaju kao važan izvor za proučavanje velike i male povijesti slavonsko-srijemskoga (ruralnoga i urbanoga) područja tijekom 19. i 20. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
