Naslov
Samopoštovanje, tolerancija devijantnosti, percipirane životne prilike i činjenje nasilja putem interneta kod mladića i djevojaka
(Self-esteem, tolerance of deviance, perceived life chances and cyber-violence of adolescents)

Autori
Štajduhar, Andrea ; Duvnjak, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa "Psihologija i digitalni svijet" Knjiga sažetaka / Šincek, Daniela ; Rudolfi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 46-46

ISBN
978-953-55079-9-4

Skup
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija i digitalni svijet

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.11.2019. - 09.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
činjenje nasilja putem interneta, Teorija problematičnog ponašanja, percipirane životne prilike, tolerancija devijantnosti, samopoštovanje
(committing cyber-violence, Problem behavior theory, perceived life chances, tolerance of deviance, self-esteem)

Sažetak
Sustav osobnosti kao jedan od tri eksplanatorna sustava Jessorove Teorije problematičnog ponašanja stavlja naglasak na pojedinca, njegove vrijednosti, stavove, ciljeve. Sustav je podijeljen u tri podsustava – iz podsustava Motivacijsko-poticajne strukture je u ovom istraživanju praćena percepcija životnih prilika koja naglašava ciljeve koje pojedinac ima i vjerojatnost njihova ostvarenja, iz podsustava osobnih uvjerenja je, u ovom istraživanju, uključeno samopoštovanje, a iz podsustava Struktura osobne kontrole je uključena tolerancija devijantnosti je stav pojedinca koji ukazuje na to da se problematična ponašanja ne smatraju pogrešnima. Stoga se u ovom radu ispitivao odnos činjenja vršnjačkog nasilja putem interneta gore spomenutih varijabli sustava osobnosti, ali i spola i dobi sudionika. U istraživanju je sudjelovalo 584 sudionika (288 muških) u dobi od 15 do 19 godina. Sudionici su putem interneta ispunili modificirani Upitnik adolescentskog zdravlja i razvoja (AHDQ ; Jessor, Turbin i Costa, 2002) i Upitnik o nasilju preko interneta (UNPI ; Šincek, Tomašić Humer i Duvnjak, 2015 ; Šincek, Duvnjak i Milić, 2017). Pokazalo se da postoje spolne razlike u činjenju vršnjačkog nasilja putem interneta, pri čemu mladići čine više nasilja. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je kako su spol, dob, tolerancija devijantnosti i percipirane životne prilike značajni prediktori činjenja vršnjačkog nasilja dok se samopoštovanje nije pokazalo kao značajan prediktor činjenja nasilja putem interneta. Što je izraženija tolerancija devijantnosti, to sudionici čine više nasilja, a ona samostalno objašnjava 8, 7% varijance činjenja nasilja putem interneta, nakon kontrole dobi, spola, samopoštovanja i percipiranih životnih prilika. Što sudionici smatraju da je vjerojatnije da ćeostvariti svoje životne prilike, čine manje nasilja, a nasilje se smanjuje s dobi sudionika (iako je taj efekt malen). Rezultati ukazuju na važnost poticanja optimističnog viđenja ostvarivosti životnih prilika, kao i osobito važnost rada na smanjenju pozitivnih stavova adolescenata, osobito mladića prema činjenju nasilja putem interneta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA