Naslov
Uloga usredotočene svjesnosti u objašnjenju učeničke empatije: Rodna perspektiva
(The role of mindfulness in explaining students' empathy: A gender perspective)

Autori
Jugović, Ivana ; Mornar, Mirta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
27. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Psihologija i digitalni svijet. Sažetci priopćenja / Šincek, Daniela ; Rudolfi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 130-130

ISBN
978-953-55079-9-4

Skup
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija i digitalni svijet

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.11.2019. - 09.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
usredotočena svjesnost (mindfulness), empatija, rodne razlike, učenici i učenice
(mindfulness, empathy, gender differences, students)

Sažetak
Usredotočena svjesnost (eng. mindfulness) je pojačana svjesnost usmjerena na sadašnji trenutak, na vlastite emocije, misli ili tjelesne senzacije, te uključuje njihovo prihvaćanje takvima kakve jesu, bez prosuđivanja (Kabat-Zin, 2003 ; Maloney i sur., 2016). Pregled literature pokazuje da sudjelovanje u programima usredotočene svjesnosti povećava zadovoljstvo životom i psihološku dobrobit (Keng, Smoski i Robins, 2011), no dio recentnih istraživanja ukazuje da je taj učinak snažniji kod žena (Kang i sur., 2018 ; Rojiani i sur., 2017). Polazeći od teorijskih hipoteza, usredotočena svjesnost također pomaže razvoju empatije (Block-Lerner i sur., 2007), no istraživanja upućuju da su efekti često skromni ili nekonzistentni (Condon i sur., 2013 ; Lim i sur., 2015). Cilj rada je ispitati ulogu usredotočene svjesnosti u objašnjenju učeničke empatije, te provjeriti je li taj odnos rodno obilježen. Istraživanje je provedeno na uzorku od 267 učenika/ca 8. razreda iz 12 zagrebačkih osnovnih škola. Od instrumenata korišteni su Kentucky inventar vještina usredotočene svjesnosti (Baer, Smith i Allen, 2004) sa subskalama Opažanje, Opisivanje, Svjesno djelovanje i Prihvaćanje bez prosuđivanja, te Indeks interpersonalne reaktivnosti (Davis, 1980) sa subskalama Empatična briga i Zauzimanje tuđe perspektive. Rezultati pokazuju da su dječaci skloniji sebe prihvaćati bez osuđivanja, dok su djevojčice sklonije opažati svoje osjećaje i tjelesne senzacije, iskazivati empatičnu brigu i zauzimati tuđu perspektivu. Regresijske analize za objašnjenje empatične brige, te za zauzimanje tuđe perspektive provedene su zasebno za dječake i djevojčice. Kod djevojčica se pokazalo da je svjesno djelovanje jedini značajni prediktor obje kriterijske varijable. Djevojčice koje imaju veću sposobnost usredotočenog obavljanja zadataka i zadržavanja pažnje na sadašnjem trenutku, bile su empatičnije i sklonije zauzeti tuđu perspektivu. Kod dječaka su nalazi složeniji. Veća sposobnost opažanja vlastitih osjećaja kod dječaka objašnjavala je veću sposobnost zauzimanja tuđe perspektive. Osim toga, veća sposobnost opisivanja vlastitih unutarnjih stanja je očekivano, a manja sklonost prihvaćanja sebe bez prosuđivanja neočekivano, predviđala snažniju empatičnu brigu za druge. Zaključno valja reći da se iz izloženih empirijskih rezultata uočava prevladavajući pozitivni odnos empatije i usredotočene svjesnosti, osim u slučaju jednog njezinog aspekta - Prihvaćanja bez prosuđivanja – i to u slučaju dječaka. Praktična implikacija ovih nalaza jest potencijalna korisnost uvođenja preventivnih programa baziranih na razvoju vještina usredotočene svjesnosti za osnaživanje empatije. No ovaj zaključak izvodi se s oprezom i posebnom napomenom da je pritom ključno posvetiti posebnu pažnju rodnoj dinamici takvog programa, reakcijama učenika/ca na program, te propitati kako djevojčice i dječaci razumiju pojedine aspekte usredotočene svjesnosti i koliko su društvena očekivanja vezana uz njih rodno obilježena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA