Pregled bibliografske jedinice broj: 1031385
Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti: 175.obljetnica Matice ilirske (hrvatske) i 170. obljetnica proglašenja hrvatskoga jezika službenim
Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti: 175.obljetnica Matice ilirske (hrvatske) i 170. obljetnica proglašenja hrvatskoga jezika službenim // ZFD 7: Zadarski filološki dani: zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 7 / Božić, Rafaela ; Hadžihalilović, Sandra ; Lisac, Josip (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2019. str. 397-425 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1031385 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti:
175.obljetnica Matice ilirske (hrvatske) i 170.
obljetnica proglašenja hrvatskoga jezika službenim
(Nation with no nationality is like a body without
no bones - 175th anniversary of the Croatian
matrix and the 170th anniversary of the
proclamation of the Croatian language official)
Autori
Repar, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
ZFD 7: Zadarski filološki dani: zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 7
/ Božić, Rafaela ; Hadžihalilović, Sandra ; Lisac, Josip - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2019, 397-425
Skup
Zadarski filološki dani 7
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska; Biograd na Moru, Hrvatska, 22.09.2017. - 23.09.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatski jezik ; hrvatski narodni preporod ; Ivan Kukuljević Sakcinski ; Janko Drašković ; Ljudevit Gaj ; Matica hrvatska
(Croatian language ; Croatian national revival ; Ivan Kukuljević Sakcinski ; Janko Drašković ; Ljudevit Gaj ; Croatian Matrix)
Sažetak
Hrvatski narodni preporod jedno je od najvažnijih razdoblja u hrvatskoj povijesti. Razdoblje je to u kojem su se okupili mladi intelektualci te potaknuti razvojem liberalnih ideja u Europi pokušali politički i jezično ujediniti Hrvatsku. Tada je dovršena standardizacija hrvatskoga jezika koja je započela mnogo ranije, a golemu je potporu dobila objavljivanjem gramatike Bartola Kašića – Temelji ilirskoga jezika, 1604. godine. Biskup Maksimilijan Vrhovac je 1813. godine pozvao Hrvate na prikupljanje hrvatskoga narodnoga blaga kako bi ojačao njihovu svijest o važnosti kulturne baštine, a Ljudevit Gaj je 1835. godine pokrenuo Novine horvatske, s književnim prilogom Danica. Geslo Novina bilo je „Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti“. Godine 1842. utemeljena je Matica ilirska, koja nakon zabrane ilirskoga imena postaje Matica hrvatska, a konačna pobjeda preporoditelja ostvarena je 1847. godine kada hrvatski jezik postaje službeni. Pritom je veliku ulogu odigrao Ivan Kukuljević Sakcinski, koji je održao prvi zastupnički govor na hrvatskome jeziku. U prvom se dijelu rada ukratko prikazuje povijest Matice hrvatske te njezina djelatnost. Dugi dio rada posvećen je životu i radu Ivana Kukuljevića Sakcinskog, jednog od predsjednika Matice hrvatske, književnika i historiografa koji je održao prvi zastupnički govor na Hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru, a reći dio ukratko prikazuje djelatnost Ljudevita Gaja, vođe hrvatskoga narodnoga preporoda, te Janka Draškovića, političara i prvog predsjednika Matice hrvatske. Matica hrvatska bila je i ostala jedna od najvažnijih hrvatskih kulturnih institucija, koja djeluje već 175 godina. Danas je Matica razgranata institucija s 24 odjela i brojnim ograncima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Književnost
