Pregled bibliografske jedinice broj: 1031347
ODNOS SEKSTINGA, TOLERANCIJE DEVIJANTNOSTI I SAMOPOŠTOVANJA
ODNOS SEKSTINGA, TOLERANCIJE DEVIJANTNOSTI I SAMOPOŠTOVANJA // 27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa "Psihologija i digitalni svijet" Knjiga sažetaka / Šincek, Daniela ; Rudolfi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019. str. 47-47 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1031347 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ODNOS SEKSTINGA, TOLERANCIJE DEVIJANTNOSTI I SAMOPOŠTOVANJA
(Relation of the sexting, tolerance of deviance and self-esteem)
Autori
Butorac, Leticija ; Šincek, Daniela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa "Psihologija i digitalni svijet" Knjiga sažetaka
/ Šincek, Daniela ; Rudolfi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 47-47
ISBN
978-953-55079-9-4
Skup
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija i digitalni svijet
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.11.2019. - 09.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
seksting, tolerancija devijantnosti, adolescenti, spolne razlike
(sexting, tolerance of deviance, adolescents, gender differences)
Sažetak
Seksting se općenito definira kao slanje, primanje i prosljeđivanje seksualno eksplicitnog materijala koje osobe same stvore (snime, slikaju). U ovom radu je pažnja usmjerena na slanje takvog materijala. Stoga je cilj rada bio ispitati povezanost individualnih karakteristika i sekstinga. U istraživanju je sudjelovalo 584 sudionika adolescentske dobi (15 do 19 godina). Individualne karakteristike koje su se ispitivale bile su samopoštovanje i razina tolerancije na devijantna ponašanja – stupanj u kojem osoba smatra seksting kao problematično ponašanje prihvatljivim, a temelj istraživanja bila je Teorija problematičnog ponašanja (Jessor i Jessor, 1977) koja uključuje spomenute individualne karakteristike. Sudionici su ispunjavali online upitnik u kojem su samopoštovanje i tolerancija devijantnosti ispitani Upitnikom adolescentskog zdravlja i razvoja (AHDQ, Jessor, Costa i Turbin, 2002) u prilagođenoj verziji, dok je učestalog sekstinga ispitana subskalom Upitnika o seksu i tehnologiji (STSQ, National Campaign to Prevent Teen and Unplanned Pregnancy, 2008). Pokazalo se da su stariji sudionici češće slali seksualno eksplicitne poruke i slike/video uratke. Također, sudionici koji su tolerantniji na devijantna ponašanja češće su se upuštali u seksting. Nije utvrđena statistički značajna povezanost samopoštovanja i učestalosti sekstanja, niti su se mladići i djevojke razlikovali po učestalosti slanja seksualno eksplicitnih poruka i slika/video uradaka. Rezultati su pokazali i da će mladići češće drugima prosljeđivati poruke seksualne konotacije. Sukladno utvrđenom, pokazuje se da je tolerantniji stav prema sekstanju činitelj rizika za slanje sekstova, dok je muški spol činitelj rizika za prosljeđivanje sekstova koje je autor(ica) namijenila samo primatelju. Ovo ukazuje na važnost poticanja odgovornosti i većeg opreza kod adolescenata u odnosu na seksting, ali i ukazuje na potrebu daljnjih istraživanja koja provjeravaju može li se seksting uistinu promatrati kao prototipno rizično ponašanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
