Pregled bibliografske jedinice broj: 1031326
Populizam i politika priznanja
Populizam i politika priznanja // Politološki razgovori 2019. 1989: tri desetljeća poslije
Zagreb, Hrvatska, 2019. str. 1-5 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1031326 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Populizam i politika priznanja
(Populism and the Politics of Recognition)
Autori
Petković, Krešimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Politološki razgovori 2019. 1989: tri desetljeća poslije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.11.2019. - 08.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
populizam, ideologija, liberalna demokracije, identitet, priznanje, politička znanost
(populism, ideology, liberal democracy, identity, recognition, political science)
Sažetak
Populizam je borbena riječ koja se u politološkom diskursu upotrebljava u analizama odnosa elita i naroda u demokratskim porecima koje same teško izbjegavaju politizacijama. Izlaganje se sastoji od tri dijela. U prvom se dijelu ukratko ukazuje na različite koncepcije koje populizam nastoje zahvatiti kao specifičan stil koji prosperira u interakciji s masovnim medijima i društvenim mrežama, tanku ideologiju koja se povezuje s različitim sadržajima klasičnog ideološkog spektra u kulturnoj i ekonomskoj sferi, ili pak poredak u smislu populizma na vlasti koji zatim valja razgraničiti od drugih oblika vladavine. Autor se također osvrće i na zanimljive pokušaje da se populizam u perspektivama političke sociologije poveže s analizama habitusa i resursa moći u kretanjima stanovništva te da se analizira njegova specifična dinamika pokreta u interakciji elita i masa te na pokušaje afirmativne aproprijacije pojma s ljevice i desnice nasuprot liberalno-demokratskom centru. S onu stranu tih pristupa, u drugom se dijelu izlaganja argumentira da se pojavu populizma danas bolje može razumjeti u prostoru napetosti između pluriverzuma nacionalnih država i globalizacijskih kretanja, naime kao specifičan izraz politike identiteta koja se idealistički pojavljuje kao politika priznanja u javnom prostoru zajednice. Sablast populizma u tom je kontekstu simptom krize liberalizma i novog političkog kairosa međuvladavine kada su se, zajedno s krajem „kraja povijesti“, vratile velike naracije, a brojni obrasci i uloge koji se tiču odnosa među različitim društvenim skupinama postali predmet novog političkog kodiranja. Treći, zaključni dio, pokušava pokazati da se iz takvoga epohalnog razumijevanja pojave populizma u perspektivi politike priznanja može artikulirati važno, a možda i presudno lice političke znanosti kao normativne discipline koja traži pravednost u konstituciji političkih zajednica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija