Pregled bibliografske jedinice broj: 1031150
Grize li pas koji laje? Odnos podrške političkom nasilju i njegove stvarne primjene na uzorku mladih Europljana
Grize li pas koji laje? Odnos podrške političkom nasilju i njegove stvarne primjene na uzorku mladih Europljana // Politološki razgovori 2019.
Zagreb, Hrvatska, 2019. (predavanje, domaća recenzija, ostalo, znanstveni)
CROSBI ID: 1031150 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Grize li pas koji laje? Odnos podrške političkom nasilju i njegove stvarne primjene na uzorku mladih Europljana
(Does the barking dog ever bite? The relationship between the support for political violence and its use in a sample of young Europeans)
Autori
Pavlović, Tomislav ; Franc, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni
Skup
Politološki razgovori 2019.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.11.2019. - 08.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
podrška političkom nasilju ; efikasnost političkog nasilja ; klasifikacija ; ekstremizam ; radikalizacija
(support for political violence ; efficacy of political violence ; classification ; extremism ; radicalisation)
Sažetak
Političko nasilje te neugodne posljedice koje iza njega dugoročno ostaju predstavljaju ozbiljan problem svakom društvu u kojem se javljaju. Bilo da se radi tek o materijalnoj šteti ili ljudskim žrtvama, primjena političkog nasilja jasno ukazuje da trenutni politički sustav nije responzivan prema potrebama određenih društvenih skupina, bez ulaženja u mjeru u kojoj su te potrebe društveno primjerene. Ipak, čak i kod pripadnika diskriminiranih skupina (kao i onih koje se samo tako percipiraju) udio onih koji ne podržavaju primjenu političkog nasilja veći je od udjela onih koji ga podržavaju, ali ne bi ga osobno proveli, dok je udio onih koji bi ga osobno provodili najmanji, što je i opisano dvo-piramidnim modelom političkog nasilja (McCauley i Moskalenko, 2017). Iz navedenog proizlazi i relevantnost mjerenja različitih razina podrške političkom nasilju kako bi se razgraničilo pojedince koji ga tek pasivno podržavaju od onih koji bi ga doista bili spremni primijeniti ili su to već i učinili. Ipak, većina studija usmjerena je na provjeru razine podrške primjeni političkog nasilja, dok bihevioralne mjere najčešće ostaju u drugom planu zbog veće složenosti prikupljanja takvih podataka. Ovim se istraživanjem nastojalo provjeriti kakav je zapravo odnos mjera slaganja s primjenom političkog nasilja te procjene njegove efikasnosti sa sudjelovanjem u istom, na uzorku mladih prikupljenom u sklopu MyPlace projekta (N = 16 935). Budući da istraživanja ovog tipa uglavnom pate od boljke što društveno poželjnog odgovaranja, što prirodne pojave da se većina ljudi ipak ne upušta u političko nasilje, primijenjena je tehnika uparivanja prema sklonosti (propensity score matching). Nakon ujednačavanja s obzirom na relevantne čimbenike, rezultati su potvrdili da odnos između podrške političkom nasilju i procjene efikasnosti političkog nasilja kao prediktora te primjene političkog nasilja kao kriterija postoji, ali nije jak te mnogi koji daju podršku primjeni političkog nasilja ili ga smatraju efikasnim zapravo sami nisu skloni njegovoj provedbi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Psihologija, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
H2020-725349 DARE
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb