Pregled bibliografske jedinice broj: 1031003
Motiv straha i njegovi mehanizmi u hrvatskoj fantastičnoj noveli 19. stoljeća
Motiv straha i njegovi mehanizmi u hrvatskoj fantastičnoj noveli 19. stoljeća // Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 56 (2019), 1; 101-116 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1031003 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Motiv straha i njegovi mehanizmi u hrvatskoj
fantastičnoj noveli 19. stoljeća
(The motif of fear and its mechanisms in the
Croatian fantasy novel of the 19th century)
Autori
Brozović, Domagoj
Izvornik
Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku (0547-2504) 56
(2019), 1;
101-116
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
fantastika, horor, misticizam, novela, strah, upadajuća fantastika
(fantasy, horror, mysticism, novel, fear, intrusive fantasy)
Sažetak
S obzirom na činjenicu da je u svjetskoj književnosti od romantizma nadalje najveći dio fantastične dionice pripovjedne književnosti formiran oko ideje straha prema nepoznatome i neobjašnjivome, ovaj je prilog usmjeren na manifestacije te emocije u odabranim primjerima hrvatske fantastične novele 19. stoljeća. Uzimajući u obzir pojam žanra kao promjenjivu kategoriju ovisnu od niza književnih i izvanknjiževnih čimbenika, u ovoj se raspravi problematizira i tematsko-žanrovska pripadnost kanonskih novela, i to upravo s obzirom na prisutnost motiva straha. U književnostima zapadnog kruga upravo se u 19. stoljeću pojačano javljaju fantastični pripovjedni žanrovi kojima je upravo motiv straha glavni narativni motor, a pojedini elementi fantastički intonirane književnosti s obilježjima književnoga horora prisutni su i u odabranome istraživačkom korpusu: od romantičarskih obilježja Jorgovanićeve fantastike preko premošćivanja realističke poetike i okretanju misticizmu u Gjalskijevoj novelistici do modernističke psihologizacije Matoša i Leskovara. Iako se u tradicionalnoj hrvatskoj književnoj historiografiji zadani korpus nije tumačio kroz prizmu motiva straha, njegova prisutnost otvara niz istraživačkih pitanja, npr. kako se strah manifestira u pripovjednom tekstu, kojoj pripovjednoj razini emocija straha zapravo pripada, kako motiv straha sudjeluje u proizvodnji fantastičnog i irealnog, itd.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus