Pregled bibliografske jedinice broj: 1030945
POSTOJI LI MEDIJATIZACIJA ZNANOSTI U HRVATSKOJ?
POSTOJI LI MEDIJATIZACIJA ZNANOSTI U HRVATSKOJ? // MEDIJI I MEDIJSKA KULTURA- EUROPSKI REALITETI Zbornik radova 3. međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa(Osijek, 4. i 5. svibnja 2017.) / Piližota, Vlasta i sur. (ur.).
Osijek: Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019. str. 205-221
CROSBI ID: 1030945 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
POSTOJI LI MEDIJATIZACIJA ZNANOSTI U HRVATSKOJ?
(IS THERE A MEDIATIZATION OF SCIENCE IN CROATIA?)
Autori
Šuljok, Adrijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
MEDIJI I MEDIJSKA KULTURA- EUROPSKI REALITETI Zbornik radova 3. međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa(Osijek, 4. i 5. svibnja 2017.)
Urednik/ci
Piližota, Vlasta i sur.
Izdavač
Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Osijek
Godina
2019
Raspon stranica
205-221
ISBN
978-953-8181-09-2
Ključne riječi
medijatizacija, znanost, mediji, analiza sadržaja, javno razumijevanje znanosti
(mediatization, science, media, content analysis, public understanding of science)
Sažetak
Napretkom globalizacije i jačanjem važnosti suvremenih medija medijatizacija postaje sve značajniji fenomen koji zahvaća različite segmente društva. U ovom radu bavimo se medijatizacijom znanosti koju Weingart (1997) definira kao neke od (medijskih) posljedica promjena u odnosu znanosti i društva (komercijalizacija, isprepletanje znanstvenih i gospodarskih ciljeva, isticanje društvene korisnosti i odgovornosti znanosti, javno legitimiranje znanosti itd.). No dosadašnja razmatranja procesa medijatizacije znanosti u osnovi su vrlo nesistematična. Studije (Rödder, 2009) razlikuju dvije međusobno povezane dimenzije: 1) povećanu medijsku pozornost za znanstvene teme koja se manifestira (većom) medijskom prisutnošću znanosti te 2) povećanu orijentaciju znanosti prema medijima koja sugerira moguće strukturalne promjene u sustavu znanosti i prilagođavanje medijskim kriterijima. Kako bismo istražili postoji li medijatizacija znanosti u Hrvatskoj, kao teorijsko-hipotetskim polazištem koristimo se dimenzijama i indikatorima medijatizacije znanosti koje navode Rödder i Schäffer (2009). Metodologija istraživanja temelji se na analizi sadržaja kojom su obuhvaćene najčitanije dnevne novine u Hrvatskoj u kasnosocijalističkom razdoblju 1986. – 1988. te u demokratskom razdoblju 2006. – 2008. Uzorkovanje je napravljeno metodom konstruiranog tjedna i ključnih riječi. Ukupno je analizirano 885 članaka, tj. 378 novinskih izdanja.Ukupno gledajući, rezultati ove studije opovrgavaju tezu o medijatizaciji znanosti u Hrvatskoj iako postoje neke naznake medijatizacije u parcijalnim empirijskim pokazateljima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
Profili:
Adrijana Šuljok
(autor)