Pregled bibliografske jedinice broj: 1030414
Odgovorno kreditiranje de lege lata i de lege ferenda – uloga Hrvatskog registra obveza po kreditima
Odgovorno kreditiranje de lege lata i de lege ferenda – uloga Hrvatskog registra obveza po kreditima // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 69 (2019), 4; 487-519 doi:10.3935/zpfz.69.4.02 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1030414 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odgovorno kreditiranje de lege lata i de lege ferenda – uloga Hrvatskog registra obveza po kreditima
(Responsible Lending de lege lata and de lege ferenda – The Role of the Croatian Credit Bureau)
Autori
Torjanac, Jan ; Petrović, Siniša
Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 69
(2019), 4;
487-519
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatski registar obveza po kreditima ; odgovorno kreditiranje ; procjena kreditne sposobnosti ; zaštita osobnih podataka ; pravna stečevina
(Croatian Credit Bureau ; responsible lending ; creditworthiness assessment ; personal data protection ; acquis communautaire)
Sažetak
Kreditni registar jedan je od kotačića u okviru postupka procjene kreditne sposobnosti, koji je u svjetskim razmjerima postao neizostavan dio financijske infrastrukture današnjice. U Republici Hrvatskoj djeluje Hrvatski registar obveza po kreditima d.o.o., trgovačko društvo koje vodi sustav koji omogućuje razmjenu podataka o zaduženosti i urednosti u podmirivanju obveza određene osobe iz baza podataka uključenih u registar te sačinjavanje kreditnog izvješća za tu osobu korištenjem tih podataka. U radu se analizira uloga HROK-a te kako on može doprinijeti odgovornijem kreditiranju, pa se njegova djelatnost razmatra u kontekstu odnosa aktera u procesu procjene kreditne sposobnosti – kreditne institucije, potrošača i samog HROK-a. Na taj se način uspoređuje aktivnost HROK-a i njegovo pravno okružje s europskim i svjetskim inačicama, napose u državama članicama EU-a, a posebice u Njemačkoj. Postavljaju se pitanja usklađenosti pravne regulative koja se dotiče HROK-a s pravnom stečevinom EU-a te ima li prostora za izmjenu u smislu širenja funkcija HROK-a i njegove baze podataka te postiže li se i kako ravnoteža između slobodnog protoka podataka i prava potrošača na zaštitu podataka. Konačno, predlažu se modeli i promjena regulative tako da se olakša pristup potrošačima HROK-u te kojih bi rezultat bila i proaktivnija uloga HROK-a u pružanju građanima pravne pomoći i financijske edukacije širih razmjera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Pravo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- HeinOnline