Pregled bibliografske jedinice broj: 1030252
Opsada Sarajeva i pravna odgovornost Vijeća sigurnosti prema Povelji UN
Opsada Sarajeva i pravna odgovornost Vijeća sigurnosti prema Povelji UN // Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli, 2 (2016), 1; 6-26 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1030252 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Opsada Sarajeva i pravna odgovornost Vijeća sigurnosti prema Povelji UN
(The siege of Sarajevo and the legal responsibility of the Security Council under the UN Charter)
Autori
Degan, Vladimir-Đuro
Izvornik
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli (2303-8632) 2
(2016), 1;
6-26
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Vijeće sigurnosti UN - pravna odgovornost država članica ; uvoz oružja - embargo ; Povelja UN (Gl.VII) - oružane akcije ; UNPROFOR ; kaznena odgovornost pojedinaca za nečinjenje (propuštanje) ; genocid ; Sarajevo - opsada (1992-1996)
(UN Security Council - Member States' legal responsibility ; arms embargo ; UN Charter (Chapter VII) - enforcement actions ; UNPROFOR ; criminal liability of individuals for failure to act (omission) ; genocide ; Sarajevo - siege (1992-1996))
Sažetak
Članak 24. Povelje UN predviđa „prvenstvenu odgovornost“ Vijeća sigurnosti za održavanje međunarodnoga mira i sigurnosti. Ispituje se ostvarivanje te odgovornosti“ kroz rezolucije toga organa UN temeljem glave VII. Povelje u akcijama poduzetima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, a napose pri opsadi Sarajeva između 1992. i 1996. godine. Oružane akcije Vijeća sigurnosti poduzete temeljem glave VII. Povelje razlikuju se od promatračkih i mirovnih misija koje ono upućuje u krizna područja. Pravna odgovornost Vijeća sigurnosti za neuspjehe u tim misijama prvenstveno proizlazi iz propuštanja da se poduzmu djelotvorne mjere u slučajevima agresije. Taj aspekt odgovornosti prema međunarodnom pravu može se razmatrati i u odnosu na države članice Vijeća sigurnosti koje u njemu donose takve odluke, a napose na njezinih pet stalnih članica. Raspravlja se i o odgovornosti pojedinaca iz tih država ili vojnih zapovjednika mirovnih misija prema međunarodnom kaznenom pravu, napose u njihovu propuštanju da se spriječi zločin genocida. Rimski statut stalnoga Međunarodnoga kaznenog suda iz 1998. namjerno ne predviđa za zločin nečinjenja (propuštanja) u takvi situacijama nikakve propise.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL
