Naslov
Vrednovanje veganskih jelovnika korištenih u dječjim vrtićima
(Evaluation of vegan menus used in kindergartens)

Autori
Tušek, Kristina ; Bečić, Ivana ; Gajdoš Kljusurić, Jasenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Paediatria Croatica / Šešo-Šimić, Đurđica ; Španović, Đurđa ; Kostinčer-Pojić, Andrea - Zagreb : Klinika za dječje bolesti, 2019, 69-70

Skup
Kongres dječjeg zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 04.10.2019. - 06.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
veganski jelovnik, dječji vrtić, vrednovanje
(vegan menus, kindergarten, evaluation)

Sažetak
Cilj:Veganstvo predstavlja način prehrane u kojem se ne unosi meso, mlijeko, jaja ili bilo kakva hrana životinjskog podrijetla, unose se samo namirnice biljnoga podrijetla. Zbog isključivanja namirnica životinjskog podrijetla, u veganstvu su mogući deficiti izvjesnih nutrinata posebice vitamina B12, vitamina D, esencijalnih masnih kiselina, kalcija i željeza. Obavezno je zbog toga u prehranu uvesti različite kombinacije mahunarki i žitarica te soju, konoplju i njihove prerađevine jer se tako unose esencijalne aminokiseline, odnosno proteini. One u pravilu zamjenjuju namirnice koje su izvor proteina, poput mesa, ribe, jaja i mlijeka. Bitne su i alge iz kojih dobivamo omega-3 masne kiseline i razne oligoelemente koji mogu biti korisni, a služe kao zamjena za ribu. Kako je prehrana neizostavni dio u postizanju pravilnog rasta i razvoja te očuvanja dobrog zdravlja i prevenciju bolesti, postavlja se pitanje koliko je alternativna prehrana kao što je veganstvo primjerena za djecu. Stoga je cilj ovog rada procjena i vrednovanje veganskih jelovnika u vrtićima u svrhu dobivanja informacije o njihovom energetskom i nutritivnom doprinosu. Metode: Analizirana su dva tjedna jelovnika s veganskom ponudom, za djecu dobi 4-6 godina. Prva tjedna ponuda odnosila se na sezonu jesen/zima, a druga na proljeće/ljeto. Dnevni jelovnik se sastoji od doručka, ručka te dvije užine, jedne prijepodnevne i jedne poslijepodnevne. U izračunu energetske i nutritivne ponude je korištena hrvatska baza o kemijskom sastavu namirnica, a za analizu usklađenosti ponude korištene su preporuke za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću. Rezultati: Dobiveni rezultati pokazuju da prosječna energetska vrijednost doručka iznosi E = 468, 9 ± 62, 3 kcal, ručka E = 374, 5 ± 142, 7 kcal te užina E = 49, 2 ± 56, 5, što je ukupno u danu manje od preporučenog energetskog unosa koji u vrtiću treba zadovoljiti 80% od dnevne energetske ponude(Ed), koja iznosi1600 kcal, od čega 10% od Ed čini svaka užina, 25% od Ed bi trebao doprinijeti doručak te 35 % ručak. Rezultati također pokazuju deficit vitamina B2 od približno 24 %, deficit vitamina B3 od približno 21 % te deficit kalcija od približno 49 %. S druge pak strane analiza jelovnika pokazuje na upitan unos natrija koji je utvrđen u suvišku, približno 69 % više od preporuka, što je rezultat konzumacije veće količine kruha. Zaključak: Iz navedenog se zaključuje da je temelj provođenja alternativne prehrane u vrtićima edukacija osoblja kao i roditelja, jer nestručno planiranje jelovnika može imati negativne posljedice na rast i razvoj djece.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Nutricionizam

POVEZANOST RADA